30 kilometara dnevno
Blizu 6.000 osoba trodnevnim pješačenjem odalo počast žrtvama genocida
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Blizu 6.000 sudionika "Marša mira 2023." stiglo je nakon trodnevnog pješačenja u Memorijalni centar Srebrenica - Potočari kako bi prisustvovali obilježavanju 28. obljetnice genocida nad Bošnjacima počinjenog u srpnju 1995. godine u Srebrenici.
Sudionici su prije tri dana krenuli iz Nezuka, na području Sapne, na put dug više od 100 kilometara.
Na trasi od Nezuka do Potočara sudionicu su kao i ranijih godina prolazili maršutom: Nezuk - Baljkovica - Parlog - Crni Vrh - Snagovo - Liplje - Jošanica - Donja Kamenica - Bakrači - Glodi - Udrč - Cerska - Kaldrmica - Đugum - Mravinjci - Burnice - Kameničko Brdo - Ravni Buljim - Jaglići - Šušnjari - Budak - Potočari (Memorijalni centar).
Na čelu kolone, kao i prethodnih godina, nalazili su se oni koji su '95. preživjeli genocid počinjen na području Srebrenice prelaskom kroz šume do slobodne teritorije.
U tišini su ušli u Potočare gdje su ih dočekale obitelji ubijenih, susjedi i prijatelji. Kasnije će prisustvovati iznošenju tabuta iz hale bivše Fabrike akumulatora koji su jučer stigli u Potočare.
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima sutra će biti ukopani posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u srpnju 1995. godine nad stanovnicima "zaštićene zone UN-a" u Srebrenici.
"Marš mira", koji je ove godine organiziran 19. put u okviru obilježavanja 28. obljetnice genocida nad Bošnjacima "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica, za preživjele Srebreničane predstavlja neku vrstu liječenja trauma, ali i obavezu da svoja iskustva i priče ispričaju i prenesu mlađim generacijama.
"Marš mira" je trajao tri dana i sudionici su pješačili na stazi dugoj oko stotinu kilometara od Nezuka do Potočara. Ovom stazom u suprotnom smjeru, od Potočara do Nezuka, su se u srpnju 1995. godine izvlačili i probijali Bošnjaci prilikom okupacije i zauzimanja "Sigurne zone Ujedinjenih nacija" Srebrenica od strane srpskih vojnih i policijskih formacija.
Sudionici "Marša mira" dnevno su pješačili oko 30 kilometara i na određenim mjestima staza je izuzetno naporna, nepristupačna i zahtjeva solidnu fizičku spremnost sudionika.
Pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS), pod zapovjedništvom tadašnjeg predsjednika RS-a Radovana Karadžića i glavnog zapovjednika VRS-a Ratka Mladića, tijekom genocida u Srebrenici i okolini u srpnju 1995. godine ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Zločin u Srebrenici, najveći na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata, okarakteriziran je kao genocid pred domaćim i međunarodnim sudovima.
Radovan Karadžić pravomoćno je osuđen pred Mehanizam za međunarodne krivične sudove
(MMKS), nasljednikom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu na kaznu doživotnog zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja tijekom rata u BiH.
Ratko Mladić također je proglašen krivim za genocid i osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred istim sudom u Hagu.
Za zločine na području Srebrenice osuđeno je najmanje 47 osoba na više od 700 godina zatvora.
