BiH želi dio Titovog nasljedstva

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina uskoro će uputiti službeni dopis Prvom osnovnom sudu u Beogradu za dostavu popisa stvari pronađenih u travnju u sefu Josipa Broza Tita, bivšeg predsjednika SFRJ, potvrdio je za "Dnevni avaz" Zenit Kelić, pomoćnik ministra financija BiH u Sektoru za sukcesiju imovine bivše SFRJ.

Time će BiH postati druga zemlja sukcesor imovine bivše države koja će se uključiti u ostavinsku raspravu između Titovih nasljednika, koja nije okončana ni 33 godine nakon njegove smrti. Nedavno je isti zahtjev beogradskom sudu uputilo Veleposlanstvo Slovenije u Srbiji. Kelić kaže da pozdravlja ovaj potez Slovenije.

"Nije trebalo ni doći do toga da ostale zemlje bivše Jugoslavije moraju tražiti popis stvari, nego su trebale biti uključene u proces otvaranja sefa od samog početka. Tako bi se izbjegle sve nedoumice koje su se javile u međuvremenu. Stoga će i BiH od Prvog osnovnog suda najvjerojatnije putem našeg Veleposlanstva u Beogradu službeno zatražiti te popise", kaže Kelić.

Za sadržaj Titovog sefa, BiH je prvenstveno zainteresirana zbog porijekla zlata i drugih vrijednosti pronađenih u sefu u Narodnoj banci Srbije.

"Nas ne zanima osobna imovina i ono što pripada obitelji, ali insistiramo da bude utvrđeno šta je od pronađenih vrijednosti, prvenstveno zlata, bilo dijelom nekadašnjih državnih rezervi koje pripadaju svim bivšim jugoslavenskim republikama, a danas samostalnim državama", naglašava Kelić.

U deset vreća pohranjenih u Titovom sefu u trezoru NBS-a pronađene su zlatne poluge, satovi, nakit, numizmatička zbirka novca. Zanimljivo je da bilo kakvu dosadašnju naznaku da bi se ostale zemlje mogle umiješati u raspodjelu imovine pronađene u Titovom sefu Srbija stalno spori, iako je sebi uzela pravo i privilegiju da odluči o otvaranju sefa.

Naime, taj čin su obavili, te popis sastavili savjetnici Tomislava Nikolića, predsjednika Srbije, Oliver Antić i Milorad Simić, kao i zamjenik Nikolićevog generalnog tajnika Nenad Jevremović. Od članova Titove obitelji, kao ni nadležnog suda, nitko nije izvršio uvid u Titovo naslijeđe skrivano 33 godine nakon njegove smrti.