BiH treba i u praksi pokazati da žene vrijede jednako kao muškarci

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U svim oblastima u kojima postoji neravnopravnost spolova postoji i zakonska obveza za djelovanjem. To je jasno propisano u Zakonu o ravnopravnosti spolova u BiH. A takvih oblasti je u našoj državi mnogo. Međutim, djelovanje za ravnopravnost spolova je i optimalan pristup za postizanje ravnopravnosti spolova, kazao je ekspert za ljudska prava i ravnopravnost spolova Adnan Kadribašić.

''Postoje jasni pokazatelji koji ukazuju na vezu između ravnopravnosti spolova i razvoja društva. Prema procjenama Svjetske banke u BiH se zbog toga gubi oko 16 postotaka bruto nacionalnog prihoda zbog rodno zasnovanih razlika u sudjelovanju u radnoj snazi'', kazao je Kadribašić.
Dodao je da su zbog takvih podataka gender akcijski planovi posebno bitni jer potvrđuju u kojim oblastima postoji neravnopravnost spolova i što županijske i lokalne vlasti mogu uraditi za ravnopravnost spolova i razvoj cijele zajednice.

''Iako nam se svima čini da znamo u kojim oblastima postoji neravnopravnost spolova tek prave analize otkriju pravo stanje'', kazao je Kadribašić.

Na pitanje gdje je Bosna i Hercegovina, kad je u pitanju ravnopravnost spolova, Kadribašić kaže da je naša država uradila mnogo na razvoju pravnog i institucijalnog okvira za ravnopravnost spolova zbog čega danas sve institucije imaju jasno uporište da djeluju za ravnopravnost spolova a srednjeročni ciljevi su postavljeni u gender akcijskim planovima, piše Fena.

''U pogledu razvoja pravnog i institucionalnog okvira, mi se možemo svrstati u jedan od razvijenijih sistema u Europi. Kad govorimo o pravnom okviru u oblasti rada, po nekim istraživanjima, mi bi se svrstali u šesti najbolji u Europi. Aktivnosti institucija za ravnopravnost spolova mogu dati rezultate samo kroz dugoročni angažman, rijetka je oblast gdje su moguće brze promjene'', ističe Kadribašić.
Međutim, članovi Zakona nisu isto što i stvarni život u kojem se neravnopravnost osjeti, u skoro svim segmentima života. Iako je rodni jaz u nekim oblastima (poput obrazovanja) smanjen, postoji značajan jaz kad je u pitanju zaposlenost gdje su žene u nepovoljnijem položaju. Kad su u pitanju gender akcijski planovi koji su prvi korak ka smanjenju rodnog jaza, dosad su takvi dokumenti usvojeni u Kantonu Sarajevo i Srednjobosanskom kantonu u kojima se postepeno primijete pozitivne promjene.

''Promjene su zasad vidljive pretežno na institucionalnoj razini. I to ne samo u smislu unapređenja djelovanja institucija za ravnopravnost spolova (prvenstveno komisija za ravnopravnost spolova) i vlada, već i u pogledu izdvajanja sredstava. Malo je poznato da npr. Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo pored svih programa za poticaj privrede i poduzetništva (koji su dostupni za sve) ima i poseban Program za poticaj poduzetništva žena'', kazao Kadribašić.

Osim navedenih, radi se i na usvajanju gender akcijskih planova i u drugim kantonima u Bosni i Hercegovini. Konkretno u Bosansko-podrinjskom gdje se osjeti razlika u broju žena i muškaraca na značajnim pozicijama, ali je i pohvalno da su žene na onim vodećim.

''Kad je u pitanju ravnopravnost spolova u BPK Goražde, u zakonodavnoj vlasti je pet zastupnica od ukupno 25, a na čelu zakonodavne vlasti je žena. U izvršnoj vlasti su tri osobe ženskog spola od njih 9, a na čelu Vlade BPK Goražde je žena'', kazala je Edita Velić, predsjedavajuća Skupštine Bosansko – podrinjskog kantona.

Dodala je da je usvajanje gender akcijskog plana izrazito bitno zbog toga što teže postizanju ravnopravnosti spolova, kao i jačanju suradnje i partnerstava.

Azra Delmanović za Sarajevski otvoreni centar piše da su njeni sugovornici još kazali da u Bosni i Hercegovini 'imamo mnogo prostora za rad, kad je u pitanju ravnopravnost spolova, ali i da je za početak potrebno da prihvatimo i vjerujemo u činjenicu da muškarci i žene jednako vrijede'.
''Da bi ravnopravnost spolova u BiH postala sastavni dio našeg društva, potrebno je da u praksi pokazujemo da žene vrijede jednako kao muškarci. Mi u BPK Goražde pokazali smo svojim primjerom da su žene na rukovodećim pozicijama snalažljive, borbene i niti jednim potezom drugačije od muških kolega'', kazala je Velić.

Kadribašić je sličnog mišljenja te dodaje da je prije svega potrebno intezivirati donošenje programa i politika za ravnopravnost spolova zasnovanih na činjenicama.

''To je upravo snaga donošenja gender akcijskih planova. Kad se uradi kvalitetna analiza stanja (ne)ravnopravnosti spolova, jasno se mogu utvrditi prioriteti za djelovanje. Takav pristup mobilizira podršku i sa zadovoljstvom mogu reći da su Gender akcioni planova i u KS, SBK te Općine Novo Sarajevo, koje sam ja imao priliku da podržim, usvojeni jednoglasno. A onda je potrebno uložiti mnogo energije iz ugla institucija da se pokrene uprava, koja je zadužena da provede GAP-ove kao politike vlada'', zaključio je Kadribašić.

Dodao je da osobe, koje to rade svakodnevno, znaju koliko je to zahtjevan zadatak te da njima svi trebamo biti podrška.

Sarajevski otvoreni centar (SOC) pozvao je 'već ranije kantone, koji još nisu usvojili gender akcijske planove, da to učine da bismo uspostavili rodnu ravnopravnost bez koje ne možemo težiti ekonomskom osnaživanju, smanjenju stope siromaštva i podizanju kvalitete života'.

''Aktivnosti SOC na zagovaranju usvajanja gender akcijskih planova podržava CARE International Balkans u okviru projekta 'Unapređenje socijalnih usluga kroz jačanje NVO u BiH', a financijski podržavaju CARE Češka i Vlada Češke Republike'', priopćeno je iz SOC-a.