Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji trebalo je biti povod da se neke stvari u BiH urade, ali izgleda da BiH nije uradila dovoljno pred službeni ulazak susjedne zemlje u EU.
Ovo je jedna od konstatacija izrečenih danas u Sarajevu na sastanku stručne radne grupe sastavljene od predstavnika državnih ministarstava i agencija koji je organizirao Europski istraživački centar.
Sudionicima skupa su predočeni nalazi analiza koje su rađene za Europski istraživački centar, a koje su se odnosile na pripreme BiH za ulazak Hrvatske u EU, otvorena bilateralna pitanja između dviju zemalja i na posljednice (ne)ulaska BiH u Europsku uniju na Hrvatsku.
U dijelu izvještaja koji potpisuju analitičari Bod Weber i Kurt Bassauer naglašeno je da su politička zloupotreba i disfunkcija dovele do potpunog zanemarivanja odgovornosti, kao što je slučaj u pripremanju dogovornih inspekcijskih graničnih prijelaza (BIP) i poljoprivrednih certifikata, ili do nesposobnosti da se učinkovito prate interesi države, kao što je slučaj s nedovoljnim brojem BIP-ova na granici s Hrvatskom.
Kako je navedeno, skupa sa željom EU da dobije priču s "dobrim vijestima" iz BiH, inercija BiH je u nekim slučajevima omogućila Hrvatskoj da izbjegne rješavanje bilateralnih pitanja koja su već odavno trebala biti riješena.
''Rješavanje najspornijih bilateralnih pitanja između BiH i Hrvatske bilo bi od koristi za obje zemlje. Na razini države to bi uklonilo pitanja koja su nacionalistički političari redovito eksploatirali.
U kontekstu EU to bi pokazalo da nova članica i aspirantica ka članstvu mogu riješiti svoje sporove mirnim putem, u interesu i javnosti i Europe'', rečeno je u preporukama Webera i Bassauera.
Govoreći o pogledima iz Hrvatske na posljedice po BiH, Gordan Bosanac iz hrvatskog Centra za mirovne studije ukazao je na činjenicu da u Hrvatskoj o tome uopće nema javne debate, a javnost je trenutno prilično apatična.
Iako je hrvatska politička elita ushićena zbog skorog ulaska u EU, obični ljudi su prilično nesigurni i prate vijesti o krizi na Cipru, u Grčkoj, Španjolskoj i drugim zemljama EU.
U tom kontekstu se još u javnosti nije razgovaralo o BiH, osim kada neko bilateralno pitanje izbije u prvi plan, kao što je bio slučaj s granicom.
Bosanac je također ukazao na to da nema javnih odgovora na to da li će nakon prijema u EU hrvatska politika prema BiH biti u skladu s europskim duhom.
U njegovom izvještaju se također govori o tome da i za EU ostaje otvoreno pitanje kako je moguće da zemlja koja je još daleko od BiH ima značajan broj građana koji neizravno postaju građani EU, jer imaju i hrvatsko državljanstvo.
Time BiH dolazi u svojevrstan hibridni položaj zemlje koja još nije spremna za EU, ali se ta "nespremnost" ne odnosi na dio "građana EU u BiH".
