U Ravnogorskom parku u Bileć

BiH dobiva još jedan spomenik Draži Mihailoviću

UDIK je u prethodnom razdoblju upozoravao javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativiziranje, ali i drugačija interpretacija povijesti iz Drugog svjetskog rata.
Vijesti / Flash | 01. 06. 2019. u 10:58 Fena

Tekst članka se nastavlja ispod banera

/ Draža Mihailović

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) izražava žaljenje i duboku zabrinutost zbog podizanja još jednog spomenika ratnom zločincu i komandantu Kraljevske vojske u otadžbini generalu Dragoljubu Draži Mihailoviću, koji će danas biti postavljen u Ravnogorskom parku u Bileći. 

Iz UDIK-a ističu da su pod simbolima četništva i Draže Mihailovića ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom Bosne i Hercegovine, u Drugo svjetskom ratu  i posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba. 

Draža Mihailović jeste 2015. pri Višem sudu u Beogradu rehabilitiran, ali ga sud nije oslobodio zločina zbog kojih je  1946. osuđen i strijeljan. 

UDIK je u prethodnom razdoblju upozoravao javnost u Bosni i Hercegovini, ali i u Hrvatskoj, da u ovim državama postoje kontroverzni spomenici čiji je krajnji cilj relativiziranje, ali i drugačija interpretacija povijesti iz Drugog svjetskog rata. 

Ovo nije prvi spomenik Draži Mihaloviću u Bosni i Hercegovini. Spomenici ovom zločincu se nalaze širom bh. entiteta Republika Srpska, i u Brčko distriktu BiH. Spomenik Mihailoviću je na pravoslavnom groblju u Brčkom, spomen-česma je u Bijeljini, spomen-kompleks je u Urduljama kod Višegrada, te spomen-ploča na planini Ozren. Također, veliki broj ulica u gradovima u Republici Srpskoj nose imena po Mihailoviću i do danas vlast u tom entitetu ne pokazuje ni volju ni želju za promjenom postojećeg stanja, navodi UDIK. 

Koordinator UDIK-a, Edvin Kanka Ćudić, smatra da je problem Mihailovića i u tome 'što su pod simbolima četništva i Draže Mihailovića ubijani Bošnjaci i Hrvati u dva navrata širom Bosne i Hercegovine, tako da kada govorimo o Mihailoviću treba naglasiti da ne govorimo samo o Drugom svjetskom ratu, nego i posljednjem ratu protiv Bosne i Hercegovine, u kojem je on uzdignut u mitskog junaka za slobodu Srba'. 

Ćudić ističe da Mihailović nije bio junak, nego da su Mihailovićeve žrtve u Drugom svjetskom ratu bile i osobe srpske nacionalnosti. 

'Takav je slučaj zločin u selu Vranić kod Beograda u kojem su 1943. godine na Svetog Nikolu četničke jedinice izvršile masakr nad 67 civila iz 14 kuća, čiji su pojedini članovi bili sumnjičeni za održavanje veze sa partizanima', ističe koordinator UDIK-a. 

Iz tog razloga, UDIK apeliraju na javnost u Bosni i Hercegovini da ne prihvaćaju političke igre koje imaju za cilj podjelu javnosti te drugačiji povijest koja slavi ovog čovjeka, koji nikome ne može i ne smije biti ponos. 

Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) pomaže post-jugoslovenskim društvima da uspostave vladavinu prava i prihvate nasljeđe masovnog kršenja ljudskih prava, kako bi se utvrdila kaznena odgovornost za počinitelje, zadovoljila pravda i onemogućilo ponavljanje zločina. To je afirmacija vrijednosti otvorenog građanskog društva, sa jasno definiranim prioritetima u pogledu promoviranja, zaštite ljudskih prava, i uključivanja mladih u društveno-političke procese kroz mirovni aktivizam.

 

 

Kopirati
Drag cursor here to close