BiH će plesati kako EU svira, inače je očekuje samoizolacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Plan Velike Britanije i Njemačke za deblokiranje reformi i izvlačenje Bosne Hercegovine iz blata stagnacije, kovan je mjesecima. Daleko od očiju javnosti, London i Berlin konsultirali su predstavnike diplomatske i međunarodne zajednice u BiH, ali Bruxellesu, nevladin sektor, nezavisne intelektualce, saznaje Dnevni avaz.

Između želja i realnosti, nastao je plan u četiri koraka kojim bi se BiH trebala dovesti do stadija u kojem birokrati EU češljaju poglavlje po poglavlje i peglaju BiH u skladu s europskim standardima. Ambicija je da se do kraja naredne godine naša zemlja nađe u istom rangu sa - barem Albanijom. Odnosno, nakana Londona i Berlina je da BiH na kraju 2015. ima kandidatski status i početak pregovora o članstvu.

Ako se taj plan ostvari, BiH je najkasnije za deset godina, ako bude postojala politička volja vlasti naše države, punopravna članica EU. Ideja o novom pristupu EU rodila se nakon prosvjeda građana u veljači.

Kako su i sami evropski dužnosnici priznali, Unija je bila "zatečena i iznenađena" silinom pobune građana. Tadašnji šef britanske diplomacije William Hague ocijenio je da su demonstracije u BiH bile "poziv na buđenje međunarodne zajednice" i - Britanija se probudila. Pod Hagueovim vodstvom, uz tijesnu koordinaciju sa SAD, Njemačkom i Francuskom, počelo je skiciranje plana za BiH.

Ako se reforme budu provodile, BiH će, plan je Zapada, biti nagrađena. Ako toga, međutim, ne bude, Zapad će sankcionirati BiH i njene političare. O ovom drugom segmentu u zapadnim prijestolnicama trenutno se previše ne govori. No, Dnevnom avazu rečeno je da će Zapad biti direktan, a potom i oštar.

"Našim novcem vlast se održava u životu. Mi dajemo za plaće i mirovine, krpimo proračunske rupe, izdvojili smo ogroman iznos, veći nego što ste očekivali, za sanaciju posljedica poplava. Ako vaši vlastodršci odbiju reforme koje tražimo, to znači da možete i bez našeg novca", rekao je jedan visoki dužnosnik EU govoreći pod uvjetom anonimnosti.

Da takva spremnost sasvim ozbiljno postoji, svjedoče i izjave novog britanskog šefa diplomacije Philipa Hammonda da su Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka znatno uključeni u novi plan za BiH. Uz njih, BiH može računati i na najmanje 550 milijuna eura pomoći EU iz tzv. IPA, odnosno fondova pretpristupne pomoći.

Ako reformi ne bude, BiH će izgubiti ne samo europsku perspektivu nego i milijarde maraka pomoći! Pred BiH je vrlo jednostavan izbor: ili će se odlučno okrenuti reformama koje će njenim građanima, u prvom redu, donijeti bolju budućnost, ili će još dublje potonuti u stagnaciju i samoizolaciju. A nema vlasti koja to može preživjeti.