Bez zapadnog Balkana Europska unija ne bi bila potpuna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Dvadeset godina poslije ratova na prostoru zapadnog Balkana ta regija je mirna i sve njene zemlje teže postati članice Europske unije, a značajan progres koji je postignut ne bi trebalo shvatiti kao nešto razumljivo samo po sebi'', navodi se u zajedničkoj izjavi austrijskog saveznog ministra za Europu, integraciju i vanjske poslove Sebastiana Kurza i njemačkog saveznog ministra vanjskih poslova Franka-Waltera Steinmeiera, povodom Bečkog summita koji se, u okviru Berlinskog procesa, održava danas i sutra u Beču.

Stabilnost regije je, ističu, još na nesigurnim temeljima, i u velikoj mjeri zavisi od podrške EU. Perspektiva članstva u EU do sada je bila najvažniji pojedinačni poticaj za provođenje teških, ali neophodnih reformi i za održive napore u pravcu pomirenja u regiji.

''Naše opredjeljenje da zapadnom Balkanu dajemo europsku perspektivu ostaje ključ za osiguranje trajne stabilnosti u regiji, kao i za kompletiranje transformacije političkih sustava, ekonomija i društava. Mirne, stabilne i demokratske zemlje zapadnog Balkana strateški su interes EU.

Berlinski proces koji je 2014. godine inicirala Njemačka, a koji ove godine nastavlja Austrija, dodaje obnovljeni zamah i reafirmira naše opredjeljenje prema ovoj perspektivi - naglašavaju Kurz i Steinmeier.

Podsjećaju da je Bečki summit 27. kolovoza, drugi od pet summita planiranih da se održe do 2018. godine. Kao i prvi Summit u Berlinu, i Bečki summit okupit će šefove vlada, ministre vanjskih poslova i ministre gospodarstva svih zemalja zapadnog Balkana, kao i relevantne nositelje interesa EU i međunarodnih institucija.

Pojašnjavaju da je njegov cilj trojak, kao prvo, istaknuti bitan progres koji je ostvaren u regiji, zatim ponovno potvrdititi i osnažititi europsku perspektivu svih zemalja regije, i kao treće, ubrzati reforme, povećati ekonomske prilike i ohrabriti suradnju u regiji.

Naglasili su da su se prošle godine u Berlinu složili o tome da se fokusiraju na konkretne projekte, jer narod zapadnog Balkana očekuje opipljivu korist od puta prema EU, u područjima kao što su povezanost, zapošljavanje, obrazovanje, ljudska prava, vladavina zakona i demokracija.

Regionalni lideri su se složili o temeljnoj regionalnoj transportnoj mreži i pripadajućim koridorima kao kraljenici ekonomskog razvoja. Europska komisija je spremna da ovom nastojanju do 2020. godine posveti jednu milijardu eura. Ovo će, istakli su, pomoći zemljama zapadnog Balkana da se bolje povežu, kako međusobno, tako i s EU.

''Želimo pomoći u kreiranju novih ekonomskih perspektiva za mlade ljude u zapadnom Balkanu'', podvukli su Kurz i Steinmeier.

Kako su rekli, i Austrija i Njemačka mogu ponuditi djelotvornu ekspertizu u ovom području, naprimjer, putem svog sustava dualnog stručno usmjerenog obrazovanja.

Inicijativa o regionalnoj razmjeni mladih, bazirana na veoma uspješnom francusko-njemačkom i poljsko-njemačkom modelu, bit će prezentirana na summitu. To bi trebalo doprinijeti uklanjanju još postojećih zidova u umovima mladih ljudi i unaprijediti pomirenje.

Vibrirajuće civilno društvo i slobodni mediji suštinski su stubovi svake moderne i uspješne demokracije. Forum civilnog društva, napominju, istaknut će njihovu dodatnu vrijednost kao foruma za debatu i miran sporazum o socijalnim pitanjima, kao i njihovu vitalnu ulogu pozivanja vlada na odgovornost.

Bez sumnje, mnogo toga ostaje da se uradi, kao što pokazuju žalosni incidenti u Srebrenici ove godine, te nedavni migracijski izazovi koji su se pojavili. Ipak, kako su istaknuli, postoji mnoštvo impresivnih uspješnih priča.

Također podsjećaju da je EU dovela Srbiju i Kosovo za pregovarački sto, te da su postigli impresivan progres na putu opsežne normalizacije svojih odnosa. Kako još ima puno pitanja kojima se treba pozabaviti, Kurz i Steinmeier ohrabruju rukovodstvo Srbije i Kosova da ustraju u svojoj posvećenosti.

Posljednja dobra usluga europskog povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannesa Hahna u Skoplju, dovela je do dogovora između glavnih političkih stranaka.

''Sada apeliramo na strane da popločaju put za slobodne i fer izbore sljedećeg travnja, brzim i cjelovitim provođenjem nužnih unutarnjih reformi, kreirajući time više jednakih prilika za sve političke natjecatelje'', poručuju Kurz i Steinmeier.

Naglašavaju da je u BiH obnovljeni pristup EU doprinio fokusiranju pažnje na socijalno-ekonomske reforme, od kojih će koristi imati svi ljudi u zemlji. Ovi primjeri pokazuju da angažman EU ima pozitivan učinak u prevladavanju najtežih situacija.

Konferencija će, također, naročitu pažnju posvetiti činjenici, da je zapadni Balkan postao primarna ruta kretanja rastućeg broja izbjeglica koje traže zaštitu u Europi.

Kako su istaknuli, nedavni događaji u makedonskom pograničnom gradu Đevđelija potvrda su ovoga. Ovi razvoji kreiraju značajne izazove u pogledu upravljanja granicom i sustavom azila u nekim zemljama zapadnog Balkana, kao i u državama članicama EU.

''Zemlje zapadnog Balkana morat će preuzeti odgovornost u sučeljavanju s ovim izazovima'', potcrtali su Kurz i Steinmeier.

Ali, ističu, one nisu same, te kažu da će u Beču raspravljati o tome kako EU, kao i pojedinačne države članice EU mogu podržati zemlje zapadnog Balkana u naporima da poboljšaju upravljanje granicom i sustave azila.

''Mi ćemo 27. kolovoza ponoviti našu čvrstu privrženost europskoj perspektivi za sve zemlje zapadnog Balkana i obavezati se na kontinuiranu podršku ovoj regiji'', kazali su i podvukli da vrata EU moraju ostati otvorena za regiju zapadnog Balkana da bi se zajamčilo da EU ostaje najuspješniji mirovni projekt u svijetu, jer bez zapadnog Balkana, EU je jasno nepotpuna.

Svjesni su, kažu, da će Bečki summit i nastavljeni Berlinski proces doprinijeti osnovnom cilju zemalja zapadnog Balkana, a to je članstvo u EU. Stoga poručuju da će Austrija i Njemačka, svim srcem, nastaviti podržavati sve napore u tom pogledu, navodi se u priopćenju Veleposlansta Austrije u BiH.