Amerika je prije sto godina ušla u rat i postala svjetski policajac

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije stotinu godina Sjedinjene su Države proglasile rat Njemačkoj i njezinim saveznicama i ušle u Prvi svjetski rat. Bio je to početak pretvaranja izolacionističke i pacifističke zemlje u globalnu vojnu supersilu.

"Ulazak u Prvi svjetski rat 6. travnja 1917. bio je jasna prekretnica u razvoju nove globalne uloge Sjedinjenih Država", rekla je profesorica povijesti Jennifer Keene sa Sveučilišta u Kaliforniji, piše Hina.

Zagovaranje neutralnosti

Amerikanci su pomno pratili što se događa s one strane Atlantika otkako je u kolovozu 1914. izbio krvavi rat europskih sila, ali javno mnijenje i političari zdušno su zagovarali neutralnost.

Takav stav prvi je put doveden u pitanje nakon potapanja prekooceanskog putničkog broda Lusitanije koji je njemačka podmornica torpedirala u blizini irske obale u svibnju 1915. godine. Među 1200 poginulih putnika bilo je 128 Amerikanaca.

Predsjednik Woodrow Wilson dobio je, međutim, obećanje njemačkih vlasti da će ograničiti svoje podmorničke napade na ratne brodove i nastavio je zagovarati neutralnost te je čak pobijedio na izborima 1916. sa sloganom da je Ameriku "sačuvao od rata".

Tri prekretnice

Početkom 1917. tri događaja poremetila su taj plan.

Prvo, britanska tajna služba presrela je u siječnju telegram njemačkog ministra vanjskih poslova Arthura Zimmermana kojim je dao naputak njemačkom veleposlaniku u Meksiku da tamošnjim vlastima predloži vojni savez i ulazak u rat na strani Njemačke. Nijemci su im nudili povratak teritorija koji su izgubili u ranijim ratovima s Amerikancima, uključujući Teksas, Arizonu i Novi Meksiko.

Drugo, Nijemci su u veljači nastavili napadati trgovačke brodove na Atlantiku u nadi da će prekinuti puteve opskrbe i izgladnjeti Britaniju. Između ostalih, potopljena su i tri američka broda.

Njemački admiral Eduard von Capelle rekao je tada članovima parlamentarnog odbora Recihstaga da "Amerikanci neće doći jer će ih njemačke podmornice zaustaviti putem. Zato Amerika s vojnog gledišta ne znači ništa i još jednom ništa i zaključno ništa".

Promjena mišljenja

Javno mnijenje u Americi u međuvremenu se rapidno promijenilo, a predsjednik Wilson pokrenuo je golemi propagandni stroj. Nijemci su prikazani kao divlji Teutonci, u školama je prekinuto učenje njemačkog, a mnogi Amerikanci njemačkog podrijetla amerikaniziraju svoja prezimena pa tako Schmidt postaje Smith, a Mueller Miller.

I konačno, u ožujku je Rusiju zahvatila revolucija i kaos, a car Nikola II. odstupio je i predao vlast privremenoj vladi, piše Hina.

"Nikola je bio osoba koju su gotovo svi Amerikanci mrzili", rekao je Michael Neiberg s američkog vojnog koledža, i teško ga je bilo prihvatiti za saveznika.

Svjetski policajac

Na traženje predsjednika Wilsona, koji je ustvrdio da je Njemačka u ratu protiv čovječanstva, Kongres je 6. travnja 1917. izglasao ulazak u rat. Time je promijenjen tijek povijesti i pripremljena pozornica da Amerika postane globalna sila.

"Wilson je bio uvjeren da će svijet učiniti boljim mjestom. Bio je uvjeren da je Bog na njegovoj strani", kaže povjesničar Michael Kazin s Georgetowna.

Wilson je govorio da ulaskom u rat za Ameriku ne traži ništa i da su mu ciljevi idealistički - mir u svijetu i oslobođenje naroda, uključujući njemačkog.

Nisu ratovali desetljećima

Američka vojska, koja nije vojevala veliki rat desetljećima, u početku je bila slabo pripremljena za rat. Francuski i britanski instruktori pohrlili su preko Atlantika kako bi pomogli u njezinoj obuci.

Amerikanci su za početak u rat poslali samo 14.000 ljudi. Vodio ih je slavni general John Pershing. Njemački glavni stožer procijenio je da je snaga američke vojske "negdje između Belgije i Portugala". I kobno pogriješio, prenosi Index.hr.

Do kraja rata, odnosno njemačke kapitulacije u studenome 1918., američki ratni stroj narastao je na četiri milijuna ljudi.

"Nema nikakve sumnje da je američki doprinos pobjedi bio ključan. Ali nema nikakve sumnje i da te pobjede ne bi bilo bez Francuza i Britanaca", rekla je Keene.

Procvjetala i ekonomija

Zbog ratne proizvodnje procvjetala je i američka ekonomija. Do konca 1918. bila je višestruko snažnija od bilo koje ratom opustošene prijeratne sile.

Mir je pokrenuo novu debatu, je li za američke interese bolje da SAD djeluje kroz međunarodne organizacije, poput nerealizirane Lige naroda koju je Wilson predložio u svojih 14 točaka, ili da radi sam?

"To je", kaže Neiberg, "rasprava koja traje do danas".

Jedno je sigurno - ulazak Amerike u Prvi svjetski rat i preuzimanje uloge svjetskog policajca bila je povijesna promjena s posljedicama koje su očite i danas.