Vrhovni sud Švedske odbio je zahtjev Bosne i Hercegovine za izručenje Dede Odobašića, optuženog za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Bosanskom Brodu tijekom 1992. godine, zbog njegova narušenog zdravstvenog stanja, prenosi Detektor.
Protiv Odobašića je dobojsko Okružno javno tužiteljstvo podiglo optužnicu u studenom 2022. godine, a kako se nije pojavljivao na zakazanim ročištima za izjašnjenje o krivnji, Okružni sud u Doboju raspisao je tjeralicu po kojoj je ranije i uhićen u Švedskoj, ali je njegovo izručenje u konačnici odbijeno.
Vrhovni sud Švedske smatra da je optuženi, poznat i pod nadimkom Kvaka, previše bolestan da bi mogao biti izručen prema švedskom zakonu.
''Njegovo izručenje bilo bi nečovječno'', navodi se u odluci Vrhovnog suda, koja je konačna i na nju nije dopuštena žalba, a u koju je Detektor imao uvid.
Vrhovni sud Švedske nije razmatrao pitanje krivnje Odobašića. Međutim, iako je Sud utvrdio da je previše bolestan za izručenje, a time i za suđenje, također je priznao da Bosna i Hercegovina ima značajan interes za njegovo izručenje zbog ozbiljnih optužbi protiv njega.
U odluci Suda također je navedeno da postoje osnovi za sumnju da su optužbe protiv Odobašića utemeljene.
''Postoje sumnje da je počinio zločine za koje je optužen u Bosni i Hercegovini. Međutim, procijenili smo da humani razlozi nadilaze aspekt pravde'', rekao je sudac Vrhovnog suda Petter Asp.
Sličnog je mišljenja o humanim razlozima i poštivanju konvencija i Per Hedvall, koji je tijekom razmatranja Vrhovnog suda obnašao funkciju zamjenika pravnog savjetnika.
''Kada imamo sporazume o izručenju s drugim državama, poput Europske konvencije o izručenju, trebali bismo pretpostaviti da je država koja traži izručenje donijela ispravnu i dovoljnu procjenu u svojoj odluci o pritvoru'', pojašnjava Hedvall.
Vrhovni sud u odluci smatra da je Odobašić ovisan o pomoći svojih najbližih za uzimanje lijekova i obavljanje svakodnevnih životnih aktivnosti.
Kako se Odobašić nije pojavljivao na zakazanim ročištima za izjašnjenje o krivnji, Okružni sud u Doboju mu je, na prijedlog Tužiteljstva, odredio pritvor i raspisao tjeralicu po kojoj ga je švedska policija uhitila u siječnju prošle godine u njegovu domu u gradu Trollhättanu.
Nakon uhićenja, Odobašić je proveo nekoliko mjeseci u pritvoru te je pušten na slobodu u lipnju 2024., ali mu je izrečena mjera zabrane putovanja.
Istog mjeseca, liječnički nalaz potvrdio je njegovo narušeno zdravstveno stanje, što je bilo ključno u odluci Vrhovnog suda da ga ne izruči.
Njegov branitelj Jadranko Hadžisejdić u dobojskom je sudu izjavio da je optuženi bolestan i da koristi invalidska kolica, a pozivi za izjašnjenje o krivnji Odobašiću su upućivani i izravno u Švedsku putem Ministarstva pravosuđa BiH.
Prema evidenciji stanovništva, Odobašić je nastanjen u Švedskoj od 1994. godine.
Kada ga je švedski list TTELA kontaktirao u studenom prošle godine, on je negirao sve optužbe.
''Točno je da me je Bosna i Hercegovina pozivala nekoliko puta, ali Švedska ne želi da me izruči. Da su htjeli, već bi to učinili'', kazao je Odobašić.
Naveo je da protiv njega nema dovoljno dokaza i da jedan od oštećenih samo traži financijsku odštetu.
''Sve što govore i što su govorili jesu laži i izmišljotine'', ustvrdio je Odobašić.
U gradu Trollhättanu, koji ima oko 50.000 stanovnika, živi velika skupina ljudi koji su pobjegli od ratova na Balkanu tijekom 1990-ih godina. Dedo Odobašić vodi miran život u blizini svoje bivše supruge, troje djece i unučadi.
On je 2021. osuđen za kazneno djelo u vezi s narkoticima nakon što je uhićen s tabletama metadona bez recepta. Naknadna istraga pokazala je da nikada nije radio u Švedskoj te da tvrdi da je u invalidskim kolicima nakon što je ranjen iz vatrenog oružja tijekom rata.
Optužnica Okružnog javnog tužiteljstva u Doboju tereti Odobašića da je od kraja ožujka do lipnja 1992. narušavao tjelesni integritet i mučio civilne osobe srpske nacionalnosti koje nisu bile vojno angažirane niti su sudjelovale u vojnim operacijama.
Tužiteljica dobojskog Okružnog javnog tužiteljstva Mersiha Mehmedagić kazala je da je ova pravosudna institucija spremna na suradnju s policijom i tužiteljima ako Švedska podigne optužnicu protiv Odobašića.
Švedska može podići optužnicu protiv Odobašića za zločine počinjene u Bosanskom Brodu, prema načelu univerzalne jurisdikcije. Međutim, u praksi su takve optužnice rijetke.
Švedski sud je 2011. osudio Ahmeta Makitana na pet godina zatvora za teško kršenje međunarodnog prava, zbog zločina nad zatočenicima srpske nacionalnosti 1992. u logoru “Dretelj” kod Čapljine.
Makitana je švedsko tužiteljstvo optužilo da je, kao pripadnik Hrvatskih obrambenih snaga i stražar u logoru “Dretelj”, od svibnja do kolovoza 1992. godine sudjelovao u zlostavljanju 21 civila srpske nacionalnosti.
Iste godine Švedska je izručila Zemira Kovačevića, koji je kasnije na Sudu BiH osuđen na deset godina zatvora za zločine počinjene na području Bosanskog Broda.
Kovačević je proglašen krivim za ubojstva, maltretiranje i pljačku srpskih civila u ožujku i travnju 1992. u selu Sijekovac kod Bosanskog Broda, dok je oslobođen optužbi da je u srpnju i kolovozu vodio civile na prisilne radove.
