Stanišiću i Župljaninu po 22 godine zatvora
Sudsko vijeće suda u Den Haagu osudilo je Miću Stanišića i Stojana Župljanina na po 22 godine zatvora za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio uklanjanje muslimana, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s područja "planirane srpske države".
Hatidža Mehmedović, predsjednica udruženja Srebreničke majke, izjavila je agenciji Fena da članice tog udruženja nisu zadovoljne kaznom izrečenom danas u Haškom tribunalu dvojici bivših visokih dužnosnika policije Republike Srpske Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu.
''S obzirom na zločine koji su im stavljeni na teret, kazna nije odgovarajuća'' kaže Mehmedović i negoduje zbog puštanja na slobodu osuđenih zločinaca nakon isteka trećine zatvorske kazne, te naročito zbog puštanja na slobodu nekih pojedinaca.
Hatidža Mehmedović ističe da su presude poslije kojih se "žrtve osjećaju kao krivci a zločin se nagrađuje" opasne za mlađe generacije za koje bi adekvatna kazna zločincima bila najbolja poruka da zločin ne treba više nikada i nigdje počiniti.
Sud je Miću Stanišića proglasio krivim za progon kao zločin protiv čovječnosti, okrutno postupanje i nehumana dijela, stvaranje i održavanje nehumanih uvjeta, uništavanje kulturnih i religijskih objekata, prisilno razmještanje civila, kršenje prava i običaja ratovanja. Sud Stanišića ne smatra odgovornim za istrebljenja kao zločin protiv čovječnosti. Vrijeme provedeno u pritvoru uračunat će mu se u kaznu.
Stojan Župljanin proglašen je krivim za progon kao zločin protiv čovječnosti, ubojstva, mučenje, nezakonito pritvaranje, stvaranje i održavanje nehumanih uvjeta, pljačkanje imovine, uništavanje religijskih i kulturnih objekata, istrebljenje. Njemu će se također uračunati u kaznu vrijeme provedeno u pritvoru.
Sudac je prvo pročitao sažetak saslušanja suđenja i podsjetio je da koncept Velike Srbije ima dugu povijest i da je stvaranje jedne takve države postao veoma zastupljen cilj krajem 1980-ih i 1990-ih.
''Srpski čelnici su govorili svom narodu da će ustaše i islamistički fundamentalisti ugroziti njihovo postojanje, dodao je predsjedavajući.
Nakon toga, u detalje su predočeni zločini koje su optuženici počinili nad nesrpskim civilima u BiH od travnja do prosinca 1992. godine.
Sudac je podsjetio da je Stanišić bio prvi ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske, a Župljanin načelnik regionalnog Centra službi sigurnosti u Banja Luci, član Kriznog stožera Autonomne regije Krajina i savjetnik predsjednika RS-a za unutrašnje poslove.
U ovim udruženim zločinačkim poduhvatima sudjelovali su i Momčilo Krajišnik, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, te general Ratko Mladić.
Stanišić se dobrovoljno predao Međunarodnom sudu u ožujku 2005., a Stojan Župljanin je uhićen i prebačen u zatvorsku jedinicu u Den Haagu u lipnju 2008. godine.
Tijekom dokaznog postupka tužiteljstva, od rujna 2009. do veljače 2011., saslušano je 127 svjedoka, Stanišićeva odbrana izvela je sedam, a Župljaninova deset svjedoka.
Tužiteljstvo je tražilo kazne doživotnog zatvora za obojicu optuženih, dok je Stanišićeva odbrana zatražila oslobađajuću presudu, a Župljaninova oslobađanje ili minimalnu kaznu zatvora.
Pretresno vijeće odobrilo je Stanišiću da do izricanja presude bude na privremenoj slobodi u Beogradu.
-webp.webp)
-webp-wm.webp)
