Škaljarski i kavački klan: Kako je počeo krvavi rat koji traje više od desetljeća
Rat između škaljarskog i kavačkog klana jedan je od najdužih i najkrvavijih sukoba organiziranog kriminala na prostoru bivše Jugoslavije. Ono što je počelo kao spor unutar jedne kriminalne strukture iz Kotora tijekom godina se pretvorilo u međunarodni obračun čije su se posljedice osjećale od Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine do Grčke, Turske, Austrije, Ukrajine i Španjolske.
Deseci ljudi su ubijeni, bilo je i slučajnih žrtava, a mete su se godinama skrivale pod lažnim identitetima i mijenjale države. Istraživačka mreža OCCRP, koja zajedno sa srbijanskim KRIK-om godinama prati ovaj sukob, dokumentirala je kako su dvije suprotstavljene kriminalne strukture iz Kotora iza sebe ostavile krvavi trag diljem Europe.
Sve je počelo u Valenciji
Škaljari i Kavač dva su naselja na području Kotora, ali kriminalne skupine koje nose njihova imena izvorno nisu bile neprijateljske.
Prema dokumentima sigurnosnih službi i rekonstrukciji OCCRP-a, ljudi koji će kasnije postati jezgra dvaju suprotstavljenih klanova prethodno su djelovali u istoj kriminalnoj mreži povezanoj s krijumčarenjem kokaina iz Južne Amerike prema Europi.
Do raskola dolazi 2014. godine u španjolskoj Valenciji.
Prema informacijama koje OCCRP navodi pozivajući se na srbijanske obavještajne dokumente i izvore upoznate s kriminalnim podzemljem, spor je izbio oko približno 200 kilograma kokaina. Različite verzije događaja postoje i danas, ali zajedničko im je da je spor oko droge i novca doveo do potpunog raskola dotad povezane skupine.
Od tog trenutka dvije strane počinju funkcionirati kao suparničke organizacije.
Na jednoj strani nastaje škaljarski, a na drugoj kavački klan.
Goran Radoman i početak otvorenog rata
U veljači 2015. godine u garaži stambene zgrade u Beogradu ubijen je Goran Radoman.
OCCRP upravo njegovo ubojstvo opisuje kao početak otvorenog rata klanova. Radoman je u policijskim i medijskim rekonstrukcijama povezivan sa škaljarskom stranom.
Nakon toga slijedi niz atentata.
U početku se većina ubojstava događala u Crnoj Gori i Srbiji, ali se sukob vrlo brzo proširio.
Meta više nisu bili samo ljudi koji su izravno sudjelovali u poslovima s drogom. Stradavali su suradnici, prijatelji, članovi obitelji, ljudi iz pridruženih kriminalnih skupina, a u pojedinim pucnjavama poginule su i osobe koje s ratom nisu imale nikakve veze.
Mostar i ubojstvo Božidara Cicmila
Jedan od ranih slučajeva koji je sukob doveo i do Bosne i Hercegovine bilo je ubojstvo Božidara Cicmila u Mostaru.
Cicmil je ubijen 19. listopada 2015. godine u garaži zgrade u Ulici bleiburških žrtava. Prema tadašnjim informacijama policije, napadač ga je čekao u garaži i nakon pucnjave pobjegao pješice. Cicmil je od zadobivenih ozljeda preminuo u bolnici.
Ovaj slučaj zahtijeva poseban oprez.
Cicmil se u kasnijim medijskim tekstovima dovodio u vezu sa škaljarskim kriminalnim krugom, ali njegovo formalno članstvo u klanu nije sudski utvrđeno.
Crnogorske Vijesti nekoliko dana nakon njegova ubojstva objavile su da su istražitelji Cicmila smatrali sigurnosno interesantnom osobom, ali su istodobno naglasile da policija svoja operativna saznanja o njegovoj navodnoj ulozi u kriminalnom podzemlju nije uspjela potkrijepiti dokazima.
Njegovo ime spominjalo se i u kontekstu ubojstva Armina Muše Osmanagića u Baru 2014. godine. Prema tadašnjim operativnim informacijama policije, Cicmila se sumnjičilo da je mogao imati ulogu u uklanjanju automobila korištenog nakon tog zločina. Ni ti navodi nisu sudski potvrđeni.
Mostarska policija je nakon Cicmilova ubojstva privela više osoba i provjeravala desetke ljudi. Tadašnji načelnik kriminalističke policije HNŽ-a Ramiz Hasić izjavio je da je Cicmil ranije bio predmet interesa više policijskih agencija, ali konačan motiv i naručitelj njegova ubojstva nisu javno utvrđeni.
Zbog toga nije moguće odgovorno tvrditi da je Cicmil ubijen upravo kao dio rata škaljarskog i kavačkog klana. Taj se slučaj može navesti kao jedan od događaja koji su se u medijskim i policijskim rekonstrukcijama povezivali s istim kriminalnim miljeom, ali ne i kao pravomoćno razriješen dio tog sukoba.
Rat nije bio jednostran
Kasniji razvoj događaja ponekad stvara dojam da su gotovo isključivo stradavali ljudi škaljarskog klana, međutim to nije točno.
I kavačka strana imala je velik broj mrtvih, ranjenih i ljudi koji su preživjeli pokušaje likvidacije.
Među poznatijim osobama koje su sigurnosni izvori i istraživački mediji povezivali s kavačkim krugom bili su Davorin Baltić, Vladimir Roganović, Veselin Kalezić i Milo Ilić.
Baltić je ubijen u Beogradu početkom 2018. godine. OCCRP ga izravno opisuje kao pripadnika kavačkog klana.
Vladimir Roganović, također označavan kao važan čovjek kavačkog kruga, ubijen je krajem 2018. u Beču. Kavač je tako tijekom nekoliko godina izgubio niz ljudi, dok su istodobno čelnici klana također postajali mete.
Slobodan Kašćelan preživio je pucnjavu u Novom Sadu 2016. godine, dok će četiri godine kasnije jedan od najpoznatijih atentata u cijelom ratu preživjeti Radoje Zvicer.
Atentat na Zvicera u Kijevu
U svibnju 2020. godine Radoje Zvicer napadnut je u Kijevu. OCCRP, pozivajući se na ukrajinsku istragu i dokumente srbijanskog tužiteljstva, navodi da je Zvicer pogođen s pet metaka u ruke i prsa, ali je preživio.
U istrazi atentata pojavila se skupina povezana s ljudima bliskim suparničkoj škaljarskoj strani, no pitanje naručitelja i cijele strukture napada predmet je odvojenih kaznenih postupaka i istraga.
Preživljavanje tog atentata pokazat će se iznimno važnim za daljnji odnos snaga.
Zvicer je ostao živ, dok će škaljarska strana tijekom sljedećih nekoliko godina izgubiti gotovo cijeli svoj stari vrh.
Atena: ubijeni Igor Dedović i Stevan Stamatović
Prijelomna godina bila je 2020. Dana 19. siječnja te godine Igor Dedović i Stevan Stamatović ubijeni su u restoranu u Ateni, dok su večerali sa suprugama i djecom.
Dedović je u policijskim i istraživačkim izvorima označavan kao jedna od ključnih osoba škaljarskog klana.
Godinama kasnije, nakon što su europske policijske službe dobile pristup komunikacijama s kriptirane platforme Sky ECC, istražitelji su počeli detaljnije rekonstruirati organizaciju atentata.
Srbijansko Tužiteljstvo za organizirani kriminal 2024. godine podiglo je optužnicu protiv Darka Šarića, Veljka Belivuka i drugih osoba zbog ubojstava Dedovića i Stamatovića u Ateni te Alana Kožara i Damira Hadžića na Krfu.
Kao jednog od organizatora tužiteljstvo navodi i Radoja Zvicera.
Važno je naglasiti da su to tvrdnje iz optužnice i da za osobe kojima postupak još traje vrijedi presumpcija nevinosti.
Potraga za Alanom Kožarom
Samo nekoliko mjeseci nakon Atene uslijedio je još teži udarac škaljarskoj strani. Alan Kožar, vođa barske kriminalne skupine i važan saveznik škaljarskog klana, skrivao se u Grčkoj.
OCCRP i KRIK rekonstruirali su njegovu potragu na temelju policijskog izvještaja i tisuća poruka koje su razmjenjivali njegovi protivnici.
Prema toj rekonstrukciji, ljudi koji su ga tražili koristili su i metode otvorenih izvora, odnosno OSINT-a.
Analizirali su fotografije, turističke snimke, satelitske prikaze i oglase za iznajmljivanje nekretnina kako bi pokušali utvrditi gdje se nalazi.
OCCRP navodi da je operacija uključivala gotovo desetak ljudi na terenu i da je, prema policijskim procjenama, koštala najmanje 1,4 milijuna eura.
Kožar i njegov suradnik Damir Hadžić ubijeni su 23. srpnja 2020. godine ispred vile na grčkom otoku Krfu.
Prema istoj rekonstrukciji, upravo su podaci dobiveni analizom Sky komunikacija naknadno omogućili istražiteljima da detaljno rekonstruiraju mjesecima dugu potragu za Kožarom.
Sky ECC otvorio prozor u zatvoreni svijet klanova
Sky ECC bio je sustav kriptirane komunikacije koji su kriminalne organizacije diljem Europe koristile uvjerene da njihove poruke ne mogu čitati policijske službe.
Francuske, belgijske i nizozemske vlasti uspjele su kompromitirati sustav, a početkom 2021. pristup velikoj količini komunikacija doveo je do niza međunarodnih istraga.
Za rat škaljarskog i kavačkog klana Sky je bio posebno važan jer je istražiteljima omogućio da rekonstruiraju veze između ljudi koji se prethodno nisu mogli jednostavno povezati.
Poruke se danas koriste kao dokazi u različitim kaznenim postupcima. Obrane u pojedinim predmetima osporavaju njihovu zakonitost i autentičnost pojedinih interpretacija, dok su ih sudovi u nekim postupcima prihvatili kao dokazni materijal.
U aktualnom suđenju u Beogradu za ubojstva u Grčkoj upravo su Sky komunikacije jedan od ključnih dokaza tužiteljstva.
Sky ECC nije bio specifičan samo za balkanske klanove. Europol i tijekom 2026. nastavlja objavljivati rezultate operacija u kojima su stare poruke s ove platforme pomogle u razotkrivanju međunarodnih mreža za krijumčarenje droge.
Milić Minja Šaković i Jovan Vukotić
Nakon gubitaka iz 2020. godine među najvažnijim osobama škaljarskog kruga ostali su Milić Minja Šaković i Jovan Vukotić.
Šaković je već ranije bio meta više napada. OCCRP navodi da je 2017. teško ranjen u pucnjavi u kojoj je njegov prijatelj Ivan Nedović ubijen, dok je policija nekoliko godina poslije spriječila još jedan plan njegova ubojstva. Šaković je u lipnju 2022. ubijen u Budvi.
Samo nekoliko mjeseci kasnije škaljarski klan pretrpio je još teži udarac. Jovan Vukotić ubijen je 8. rujna 2022. godine u Istanbulu. Napadač je pucao s motocikla na automobil u kojem se Vukotić nalazio s obitelji.
OCCRP ga je u izvještaju o ubojstvu opisao kao šefa škaljarskog klana, navodeći da je nakon Dedovićeve smrti preuzeo vodeću poziciju u toj strukturi.
U razdoblju od početka 2020. do rujna 2022. škaljarski krug tako je izgubio Igora Dedovića, Stevana Stamatovića, Alana Kožara, Milića Minju Šakovića i Jovana Vukotića.
Upravo zbog toga se razdoblje od 2020. do 2022. često smatra fazom u kojoj je kavačka strana stekla veliku prednost.
To, međutim, ne znači da je rat završen.
Barcelona postaje novo poprište
Godine 2025. i 2026. sukob se ponovno vidljivo preselio u zapadnu Europu. U srpnju 2025. u Barceloni je ubijen Filip Knežević.
Španjolski istražni izvori potvrdili su KRIK-u i OCCRP-u da je riječ o pripadniku kavačkog klana. U Srbiji je bio optužen zbog navodne uloge u ubojstvima Kožara i Hadžića na Krfu, ali taj postupak protiv njega nije bio pravomoćno okončan prije njegove smrti.
OCCRP je tijekom 2026. objavio da je Barcelona postala novo poprište više ciljanih napada koji se povezuju s nastavkom rata balkanskih kriminalnih klanova.
Time je postalo jasno da smrt starih vođa nije automatski značila kraj mreža koje su iza njih ostale.
Tko su ključna imena kavačkog klana danas?
U javnim dokumentima crnogorskog tužiteljstva i sudova Radoje Zvicer i dalje se pojavljuje kao jedna od središnjih osoba kavačke strukture.
Zvicer se nalazi u bijegu.
Prema podacima crnogorskih Vijesti, pravomoćno je osuđen na 16 godina zatvora u jednom predmetu, dok se protiv njega vodi više drugih postupaka. Dana 21. studenoga 2026. Specijalno državno tužiteljstvo Crne Gore objavilo je i novu optužnicu protiv Zvicera i još dvije osobe zbog sumnje u stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca. Zvicer je i dalje nedostupan vlastima.
Slobodan Kašćelan također je jedno od najpoznatijih imena kavačkog kruga.
Za razliku od Zvicera, Kašćelan se nalazi pred crnogorskim pravosuđem. Tijekom 2026. protiv njega su nastavljeni postupci, uključujući predmet u kojem se optužene tereti za krijumčarenje više tona kokaina iz Južne Amerike.
Škaljari nisu nestali
Nakon smrti Jovana Vukotića u medijima se često govorilo da je škaljarski klan „obezglavljen“.
To je razumljivo ako se promatra stara struktura vodstva, ali kriminalne mreže ne funkcioniraju nužno kao organizacija koja prestaje postojati smrću jednog čovjeka.
OCCRP-ove i KRIK-ove istrage pokazuju da se oko dvaju klanova tijekom godina formirao mnogo širi sustav savezništava i povezanih skupina u Srbiji, Crnoj Gori i drugim europskim državama.
Zbog toga je preciznije govoriti o mrežama i kriminalnim krugovima nego zamišljati dvije strogo uređene organizacije s jasnom hijerarhijom i članskim iskaznicama.
Darko Šarić i Belivukov krug
Jedan od razloga zbog kojih je cijelu priču teško svesti samo na „Škaljare protiv Kavčana“ upravo je uključivanje drugih kriminalnih struktura.
Srbijansko tužiteljstvo u postupku za ubojstva u Ateni i na Krfu tvrdi da su se u organizaciji likvidacija povezali ljudi iz više različitih kriminalnih skupina.
Među optuženima su Darko Šarić i Veljko Belivuk.
KRIK je objavio detalje optužnice prema kojoj tužiteljstvo Zvicera, Šarića i Belivukovu strukturu povezuje s organizacijom napada na škaljarske vođe u Grčkoj.
Šarića zato nije precizno nazivati „članom kavačkog klana“. On ima vlastitu kriminalnu strukturu i vlastitu kaznenu povijest. Pravomoćno je osuđen na 14 godina zatvora zbog organiziranja krijumčarenja oko 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike prema zapadnoj Europi.
Njegova navodna uloga u ubojstvima škaljaraca potpuno je drugi predmet i o njoj tek treba konačno odlučiti sud.
Rat koji je promijenio balkansko podzemlje
Priča o škaljarskom i kavačkom klanu odavno više nije samo priča o dvije skupine iz dva kotorska naselja.
Riječ je o sukobu koji je pokazao koliko su kriminalne mreže s Balkana postale internacionalne.
Ljudi iz tih struktura povezivani su s transportom kokaina iz Južne Amerike, lukama zapadne Europe, distribucijskim mrežama u više država, pranjem novca, lažnim dokumentima i suradnjom s drugim kriminalnim organizacijama.
Istodobno je rat pokazao koliko kriminalne skupine mogu biti tehnološki i logistički sofisticirane.
Koristili su kriptiranu komunikaciju, lažne identitete, međunarodne mreže suradnika, a u slučaju Alana Kožara čak i analizu fotografija, turističkih oglasa i satelitskih snimaka kako bi pronašli protivnika.
No upravo je tehnologija koju su smatrali svojom najvećom zaštitom na kraju postala jedan od najvećih izvora dokaza protiv njih.
Više od deset godina poslije, sukob još nije zatvoren
Od ubojstva Gorana Radomana početkom 2015. prošlo je više od desetljeća. U međuvremenu je ubijen velik dio ljudi koji su se nalazili u vrhu ili neposrednom okruženju obiju strana.
Škaljarski krug ostao je bez Jovana Vukotića, Igora Dedovića, Alana Kožara i niza drugih važnih ljudi.
Kavački krug izgubio je Davorina Baltića, Vladimira Roganovića, Filipa Kneževića i druge pripadnike i saveznike, dok su neki od njegovih najpoznatijih ljudi završili pred sudovima ili u bijegu.
Brojni pojedinačni slučajevi i dalje nisu razriješeni.
Zbog toga je kod gotovo svakog pokušaja rekonstruiranja ovoga rata potrebno napraviti istu ogradu: činjenica da je netko bio povezivan s jednom od strana ne znači automatski da je njegovo ubojstvo naručila druga strana.
U mnogim slučajevima to nikada nije dokazano.
Ono što je, međutim, iz javno dostupnih sudskih dokumenata, policijskih podataka i višegodišnjih istraživanja OCCRP-a, KRIK-a i drugih medija jasno jest da je raskol koji je 2014. započeo oko kokaina u Španjolskoj prerastao u jedan od najsmrtonosnijih kriminalnih sukoba koje je jugoistočna Europa vidjela u novijoj povijesti.
A činjenica da se likvidacije i kazneni postupci povezani s tim mrežama nastavljaju i tijekom 2026. pokazuje da posljednje poglavlje ove priče još nije napisano.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.



























