Prodavali stvari na OLX-u pa zamalo ostali bez novca

Dvoje sugovornika Detektora prodavalo je stvari na internetu kada su dobili poruke navodnih kupaca koji su ih usmjerili na lažne stranice za dostavu i zatražili bankovne podatke. Vjerujući da je riječ o uobičajenom načinu plaćanja, unijeli su podatke s kartica, a tek naknadno shvatili da su meta prijevare. Stručnjaci upozoravaju na napadače koji lažnim poveznicama i psihološkim trikovima pokušavaju doći do osobnih podataka i novca građana.

Adi Ferizović prije godinu i pol odlučio je na PIK-u, nekadašnjem OLX-u, prodati svoju hokejašku palicu. Obično bi pri prodaji čekao i nekoliko mjeseci na kupca, ali ovaj put poruka je stigla odmah.

''Poruka je glasila: 'Pozdrav, je li proizvod i dalje dostupan?' Ja sam odgovorio: 'Jest', jer je oglas objavljen sat vremena prije toga. Nakon toga poslali su mi poveznicu na kojoj sam morao unijeti određene podatke, poput broja bankovnog računa i još dvije-tri informacije. Ne mogu se sada točno sjetiti. Ali u tom trenutku to mi uopće nije bilo ništa sumnjivo'', započinje svoju priču sugovornik Detektor Magazina.

Mislio je da je riječ o običnoj, brzoj prodaji na internetu, ali nekoliko trenutaka kasnije shvatio je da je svoje osobne podatke unio putem lažne poveznice brze pošte čiji je cilj prikupljanje podataka i krađa novca s bankovnih računa.

''U tom sam trenutku bio baš naivan jer sam pomislio kako ću, super, jako brzo prodati taj proizvod. I unio sam te podatke ne razmišljajući uopće o mogućim posljedicama'', prisjeća se Ferizović.

Sumnja se ubrzo javila kada se sjetio iskustva poznanice koja mu je ranije ispričala da se tijekom prodaje na OLX-u nikada ne unose nikakvi podaci, nego da se cijela prodaja odvija isključivo putem platforme.

''Nazvao sam mamu i provjerio. Ona je rekla: 'Sine, jesi li svjestan da su internetske prijevare posvuda i da stalno dobivamo obavijesti od banke i SMS-ove – ne unosite nikakve podatke.' Ja sam u tom trenutku pomislio: 'Ne, što sada učiniti?' '', dodao je Ferizović.

U njegovu slučaju najgori mogući scenarij izbjegnut je brzom reakcijom – podizanjem novca s računa i blokiranjem kartice.

Ovakvi pokušaji nisu izolirani incidenti, nego dio uhodane mreže internetskih prijevara koje vješto koriste popularnost platformi poput domaće tvrtke OLX, odnosno PIK.ba, kako bi iznudili osjetljive podatke. Osobe koje stoje iza ovih pokušaja idu korak dalje pa se opseg pokušaja prijevara širi oponašanjem pojedinih institucija u BiH, na što upozoravaju i stručnjaci za digitalnu sigurnost, uz napomenu da je ovakve poruke moguće prepoznati.

Svi su potencijalne žrtve

Semir Dedić, predsjednik Udruge ''e-Transformacija'', pojašnjava da ovakve napade možemo prepoznati jer u pravilu zahtijevaju hitnost, našu trenutačnu reakciju i podatke koje ne bi trebali tražiti.

''Za svaku uplatu ljudima, svima nama, dovoljan je broj računa. Sve ostalo od podataka što netko traži vjerojatno upućuje na prijevaru. U pravilu je to nešto što zahtijeva hitnu reakciju i uvijek je najbolje pokušati provjeriti'', kazao je Dedić.

Dedić ističe da su svi potencijalne žrtve jer se napadači oslanjaju na psihološke okidače, a ne samo na našu tehničku pismenost ili nepismenost.

''Oslanjaju se na čitav niz sitnih psiholoških okidača kojima će iskoristiti naš trenutak nepažnje, naše povjerenje u neku instituciju'', navodi on te naglašava da je najvažnije provjeriti izvor informacija koje dobivamo i ne ostavljati svoje podatke na internetu jer napadač danas, uz pomoć umjetne inteligencije koja omogućuje jeftinije prijevare uz mnogo manje truda, resursa i uloženog vremena, može personalizirati takve pokušaje prijevare.

Ako vam stigne navodna poruka od banke, kaže on, nazovite broj banke koji nije naveden u toj poruci, nego onaj sa službene internetske stranice, i provjerite je li doista riječ o banci.

Odgovornost domaćih platformi za kupoprodaju

Aida Raonić, voditeljica marketinškog odjela PIK.ba, navodi da su oni jedna od brojnih platformi zahvaćenih ovom epidemijom prijevara, da nitko nije zaštićen, ali da svakodnevno rade na edukaciji korisnika o važnosti sigurnosti na internetu.

''Ono što nas razlikuje od drugih platformi jest to što smo domaća tvrtka i što imamo mehanizme da odmah djelujemo'', pojašnjava Raonić.

Prema njezinim riječima, PIK.ba putem članaka na blogu svakodnevno obavještava korisnike o načinima prijevara koji se mijenjaju iz dana u dan, kako izgledom tako i metodama koje su prilično vjerodostojne.

''Mi putem naših članaka na blogu, pomoći korisnicima i društvenih mreža, ali i u samim porukama, u sustavu poruka automatski prepoznajemo kada je netko potencijalni prevarant te ga suspendiramo i istodobno šaljemo poruku našim korisnicima da je ta osoba suspendirana jer je pokušala počiniti prijevaru'', pojasnila je Raonić.

Posebno ističe da njihovi mehanizmi zaštite ostaju unutar njihove platforme te da ne mogu štititi komunikaciju na drugim platformama.

''Naša 'odgovornost' obuhvaća sve što ostaje na našoj platformi, sve do trenutka kada naš korisnik izađe i nastavi komunikaciju izvan nje. Što to znači? Najčešće komunikacija započinje na PIK-u, a zatim se nastavlja na drugim platformama, poput Vibera, WhatsAppa ili SMS-a, gdje gubimo mogućnost daljnjeg praćenja onoga što se događa'', naglasila je.

Mamer Bajrami iz Federalne uprave policije (FUP) navodi da su primijetili blagi porast internetskih prijevara prilikom kupoprodaje, ali da nemaju službene statističke podatke jer svaki kanton i policijska uprava vode vlastitu statistiku.

Prema njegovu mišljenju, sama činjenica da netko šalje poveznicu na kojoj je potrebno unijeti podatke kako bi se primio novac govori u prilog tome da je vrlo vjerojatno riječ o prijevari. Dodaje da se te osobe, prema njihovim podacima, ne nalaze na teritoriju Bosne i Hercegovine.

''U suradnji s partnerskim organizacijama radimo na tome da dokumentiramo ova kaznena djela i dođemo do počinitelja. Što se tiče ovih slučajeva, dajemo sve od sebe'', pojasnio je Bajrami.

Prevaranti traže hitnu reakciju i podatke s kartice

Detektoru se javilo još građana koji su imali slično iskustvo. Među njima je i Andrea Kraljević, koja je putem platforme OLX prodavala industrijski šivaći stroj. Nekoliko dana nakon objave oglasa stigao joj je upit bi li proizvod poslala brzom poštom, a kupac se ponudio platiti troškove dostave, na što je ona pristala te mu dala svoju adresu.

Kraljević je pojasnila da je kupcu dala adresu e-pošte i broj telefona koje je tražio, nakon čega joj je stigla obavijest da potvrdi preuzimanje pošiljke.

''Meni je to sve stvarno izgledalo sasvim normalno. Otvorila sam tu e-poruku, podaci nisu bili ništa posebno. Prvo su se tražili samo osobni podaci i potvrda adrese. U sljedećem koraku trebalo je unijeti bankovne podatke. Iskreno, nisam puno razmišljala o tome'', pojasnila je Kraljević.

Mislila je da je takav način prodaje uveden zbog sigurnosti kupca te je počela unositi bankovne podatke, uključujući ime i prezime, broj i datum valjanosti kartice te troznamenkasti CVC broj.

Prema njezinim riječima, plaćanje nije bilo uspješno jer se pojavila obavijest o pogrešci. Nakon tri pokušaja javila se kupcu i pitala postoji li neka druga mogućnost plaćanja. Dodaje da je kupac tvrdio kako za nove korisnike postoji pravilo ograničenja i da na računu moraju imati najmanje 300 KM kako bi im netko mogao uplatiti novac.

''Meni je to već bio znak. Tada sam tek shvatila da je definitivno riječ o nekoj prijevari. Odmah sam reagirala i nazvala banku da blokiram karticu. Operateri iz banke stvarno su brzo reagirali i blokirali karticu, tako da nije bilo nikakve štete'', navodi Kraljević.

Kako zaštititi osobne podatke?

Silvije Fučec, voditelj Odsjeka za odnose s javnošću Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH, navodi da se građani mogu zaštititi od krađe osobnih podataka na internetu tako što će se informirati o pouzdanosti stranice putem koje kupuju te potražiti iskustva drugih ljudi.

''Ako kupujemo putem interneta, preporuka je svakako da provjeravamo stanje na računu prije i nakon kupnje. Preporučuje se da imamo posebnu karticu za kupnju na kojoj ćemo držati samo onoliko novca koliko je potrebno za određenu transakciju. U tom slučaju ta kartica neće moći premašiti raspoloživi iznos i tako neće moći nastati financijska šteta za građanina'', pojasnio je Fučec.

Fučec navodi da nije preporučljivo kupovati niti ugovarati pretplate s tuđih uređaja, nego isključivo s vlastitog uređaja koji treba biti zaštićen korisničkim lozinkama. Dodaje da bi prijenosna računala i tableti, ako kupujemo putem njih, trebali biti zaštićeni antivirusnim programom.

''Savjet građanima je da nipošto ne drže skenirane osobne dokumente u mobitelima'', pojasnio je, dodavši da bi gubitkom mobitela, prijenosnog računala ili tableta netko mogao doći do svih njihovih dokumenata i podataka.

Detektor je kontaktirao i nekoliko komercijalnih banaka na području BiH kako bi podijelile svoja iskustva s pokušajima krađe bankovnih podataka njihovih klijenata. Iz banaka poručuju da je u pozadini svake prijevare zapravo ljudski čimbenik i psihologija socijalnog inženjeringa, pri čemu se vještom manipulacijom i lažnom hitnošću klijenti navode da sami otkriju osjetljive podatke.

''Ove prijevare koriste povjerenje, očekivanje koristi ili osjećaj da treba brzo reagirati. Poruke koje požuruju primatelja, obećavaju neuobičajeno velik popust ili traže kartične podatke radi navodne uplate novca razlog su za poseban oprez i dodatnu provjeru. U takvim situacijama savjetujemo kontaktiranje tvrtke ili prodajnog mjesta putem neovisno pronađenih službenih kontakata, umjesto putem poveznice iz sumnjive poruke'', navodi se u jednom od odgovora.

BiH je prije tri godine napravila prve korake prema uspostavljanju Tima za odgovor na kibernetičke napade (CERT) na institucije i građane, ali je i dalje jedina zemlja Europe koja ga nema zbog administrativnih prepreka i nepostojanja političkog konsenzusa. Time je oprez građana još potrebniji. Iako mnogi misle da su previše oprezni da bi postali žrtve internetske prijevare i da su one rezervirane za ''neke druge'', sugovornici Detektora naglašavaju potrebu za oprezom.

''Ja sam oduvijek bila među 'tim ljudima', uvijek sam govorila da se meni to ne može dogoditi jer sam oprezna, jer pazim. Dovoljan je zaista minimalan trenutak nepažnje ili trenutak kada je čovjek malo odsutan, svakodnevni stres, neki umor, i dogodi se takva situacija'', poručila je Kraljević.