Prijetio pa objavio njezine intimne snimke: "Osjećala sam se kao da mi netko prijeti smrću"

Žena, kojoj je identitet zaštićen zbog osjetljivosti teme o kojoj progovara, za Provjereno je ispričala iskustvo s takozvanom osvetničkom pornografijom, odnosno objavljivanjem intimnih fotografija i snimaka bez pristanka.

Sve prijavila 

Opisala je događaje otprije više godina, kada je grupa ljudi – uključujući bivšeg partnera, objavila njezine fotografije, koje su onda postale dostupne velikom broju ljudi.

"Prve takve moje fotografije stigle su na brojeve telefona mojih najbližih. Nakon toga počeo je s lažnih profila na Facebooku i Instagramu stizati svim mojim poznanicima, a onda i nepoznatim ljudima, sadržaj tih nagih fotografija, pri čemu nisu bile poslane samo fotografije, nego i moj puni identitet, mjesto stanovanja te ime i prezime", rekla je.

Cilj takve osvete je, tvrdi, da se osobu stavi na stup srama.

"Cilj je da se priča o tebi, da se preispituje tvoj moral. Da te se degradira totalno kao osobu, kao djevojku, ženu, majku, zaposlenicu, direktoricu – bilo što. Da te totalno posrami, da jednostavno svatko ima pristup reći ono najgore o tebi na temelju toga što je vidio tvoje tijelo", dodala je.

Prije nego što se sve dogodilo dobivala je prijetnje da će to objaviti, više od mjesec dana strepila je znajući što je očekuje, a sve je i prijavila policiji.

"Otprilike su mi rekli da se takve stvari često događaju", rekla je.

Nije iznimka 

Ono što se njoj dogodilo proživjele su mnoge žene. Takvom nasilju uglavnom pribjegavaju muškarci, i to nakon prekida veze ili kod izražavanja želje da se odnos napusti.

Sadržaj je to koji najčešće nastaje dobrovoljno, a kasnije se, bez pristanka, šalje drugim osobama ili javno objavi. Kao zasebno kazneno djelo uvedeno je 2021. godine zahvaljujući zagovaranju Udruge B.a.B.e. Međutim, još uvijek se slabo prijavljuje.

Fotografije ili snimke mogu biti stvarne, ali mogu biti i montirane na način da prikazuju stvarnu osobu, ali ne i situaciju.

Prema podacima MUP-a RH, 2021. godine bilo je 12 takvih slučajeva, 2022. godine 35, a iduće godine 54. Zatim 2024. taj broj pada na 38, a lani je policija zabilježila 47 takvih djela.

Kazne su blage – prema podacima Ministarstva pravosuđa RH, u 41 slučaju izrečena je uvjetna osuda, u samo dva bezuvjetna kazna zatvora, dok su četiri zamijenjene radom za opće dobro. Uz slabe kazne, problem je i što se to kazneno djelo ne goni po službenoj dužnosti, što također utječe na manji broj prijava.

Više detalja pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Ane Trcol.