Pravda mora biti vidljiva

Uvid javnosti u krivične procedure je posebno važan u postupcima za ratne zločine, jer su oni po prirodi veoma osjetljivi i imaju povijesnu važnost za društvo, ocijenili su u Misiji OSCE-a u BiH.

“Transparentnost je od suštinske važnosti u olakšavanju točnog medijskog izvještavanja i šireg razumijevanja i prihvaćanja složenih procedura i presuda kao jedan od načina za suočavanje s prošlošću”, naveli su u OCSE-u komentirajući najnovija pravila Suda BiH o dostupnosti materijala sa suđenja.

U ovoj međunarodnoj organizaciji su istaknuli da se ne može očekivati da šira javnost ima povjerenje u procesuiranje ratnih zločina ukoliko nemaju priliku da budu dobro informirani o njima, te da je potrebno najveće moguće širenje informacija.

Iz OSCE-a su naveli da i dalje “podržavaju transparentno funkcioniranje bosanskohercegovačkog pravosuđa”, podsjetivši na izreku da “pravda ne treba samo biti izvršena, mora biti vidljivo da je ona izvršena”.

Sud BiH je nedavno izmijenio Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama, kojim se “po ubrzanoj proceduri” može izdati audio i video materijal sa suđenja u trajanju od deset početnih minuta, dok se cjeloviti snimci mogu dobiti u zakonskom roku od 15 dana. U Sudu su obrazložili da su morali uskladiti Pravilnik sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH.

Novi uvjeti izdavanja snimaka onemogućavaju elektronske medije da imaju blagovremene i potpune priloge o suđenjima, s obzirom da radijske i televizijske stanice u dnevnim informativnim emisijama ne izvještavaju o događajima starim 15 dana.

Prema OSCE-u, izmijenjeni Pravilnik potvrđuje pravo pristupa javnosti i objašnjava procedure za izdavanje audio ili video snimaka sa ročišta, uključujući ubrzanu proceduru da isti dan dobiju desetominutni snimak.

“U olakšavanju pristupa snimcima sa suđenja za medije i javnost, mora biti uspostavljen balans poštujući osnovna prava zagarantirana Europskom konvencijom, odnosno pravo na slobodu izražavanja i informiranje, pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, pretpostavku nevinosti i pravo na pošteno i javno suđenje”, naveli su iz OSCE-a.

U ovoj organizaciji također su napomenuli da je Sud usvojio izmjene Pravilnika nakon preporuka Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i Visokog sudskog i tužiteljskog savjeta (VSTS) BiH.

U VSTS-u nisu željeli komentirati nova pravila za dobivanje snimaka, uz obrazloženje da je to “pitanje u nadležnosti Suda BiH”.

Milorad Novković, predsjednik VSTS-a, nije želio iznijeti mišljenje o ovome kao dugogodišnji sudac i predsjednik Nadzornog tijela za praćenje provođenja Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina.

Za razliku od Suda BiH, Haški tribunal posredstvom interneta prenosi sva suđenja koja se u ovom sudu odvijaju, a na svojoj web stranici ima postavljene sve optužnice, prvostupanjske i pravosnažne presude, procesne odluke Vijeća, transkripte svjedočenja, kao i dokaze koji su izvedeni na suđenjima.

“Dva su glavna razloga zbog kojih prenosimo suđenja – da premostimo geografsku razdaljinu između Tribunala i regije, kao i da napravimo povijesnu arhiva onoga što se dešavalo na suđenjima”, obrazložili su u Haškom tribunalu.

Navodeći da je mandat Tribunala da doprinese trajnom miru na području zemalja bivše Jugoslavije, istaknuli su da je web stranica Tribunala od ključnog značaja ukoliko se želi omogućiti da se u regiji vidi pravda koja je izrečena u sudnicama u Haagu.

“Tribunal omogućava zainteresiranima da sami donose zaključke o njegovom radu, a ne samo da budu informirani posredstvom medija u zemljama regije, koji su često pristrani”, objasnili su iz Tribunala.

Više informacija o praksi u zemljama EU kada je u pitanju otvorenost sudova prema javnosti i zaštiti osobnih podataka, nismo mogli dobiti u Izaslanstvu Europske komisije u BiH.

U kratkom odgovoru su naveli da “pristup suđenjima i sudskim odlukama predstavlja fundamentalni princip koji se mora poštovati u svakoj demokratskoj državi zasnovanoj na vladavini prava”, te da ohrabruju kompetentne institucije da “iznađu odgovarajući, izbalansiran model koji štiti i interese pojedinca i interese građana”.

Prije Suda, restrikcije u pristupu javnosti dokumentima uvelo je i Tužiteljstvo, koje je prekinulo dugogodišnju praksu dostavljanja optužnica.

U Tužiteljstvu su objasnili da su sa svoje web stranice uklonili sve optužnice nakon upozorenja Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH iz 2010. godine, koja je zahtijevala da iz optužnica na web stranici budu uklonjeni osobni podaci optuženih, uključujući ime i prezime, adresu, matični broj i druge podatke.

U Tužiteljstvu BiH ne žele odgovoriti tko je i zbog čega donio odluku da se optužnice, sa ispravljenim osobnim podacima prema preporuci Agencije, ne mogu izdavati javnosti a u skladu sa Zakonom o slobodi pristupa informacijama.

“Odluku Tužiteljstva BiH ne možemo vam dostaviti jer se radi o internom dokumentu, koji je nastao nakon Rješenja koje je Agencija za zaštitu osobnih podataka donijela 6. travnja 2010. godine”, naveli su u Tužiteljstvu, bez daljih pojašnjenja.