Najgori smo!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina zauzima najgore mjesto u regiji po ovogodišnjem Indeksu percepcije korupcije  (Corruption Perception Index – CPI) koji je objavio Transparency International, a postala je i druga najlošije pozicionirana zemlja u Europi kada je u pitanju stanje korupcije u zemlji. 

Kako je priopćio Transparency, samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regije i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja. 

Ušutkavanje kritičara

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uvjetima općeg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije.

Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ušutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih dužnosnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH.   

U regionalnom izvještaju se navodi  da su pravosudni sustavi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionirati javne dužnosnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju.

Milijuni bez odgovora

U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim dužnosnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilijunsku štetu po javni interes na kraju nitko nije odgovarao. Također, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nositelja najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40% građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije.

Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudaca i tužitelja, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlasti koja se tiču provjere imovinskih kartona. 

Sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavitelja korupcije u FBiH, te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u. Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih poduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa. 

Zbog toga se BiH u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Europe i Središnje Azije spominje  među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno s Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat do sada. S druge strane, neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravilo je značajan napredak u borbi protiv korupcije, a među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.