Obrana Mirze Kapića zatražila je od Apelacijskog vijeća Suda Bosne i Hercegovine da ukine ili preinači prvostupanjsku presudu kojom je on osuđen na četiri i pol godine zatvora zbog planiranja terorističkog napada.
Žalbu je Obrana uložila zbog bitnih povreda odredbi krivičnog postupka, povrede Krivičnog zakona BiH, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o krivičnopravnoj sankciji, piše Detektor.ba.
Braniteljica Lejla Babić je rekla da optuženom nisu predočeni činjenični navodi onoga za što se tereti u optužnici, niti pravna kvalifikacija djela za koje je optužen, kao ni dokazi na temelju kojih se zasniva optužba protiv njega.
"Ako se izvrši uvid u zapisnike o ispitivanju osumnjičenog, može se jasno zaključiti da je osumnjičeni Kapić saslušan samo na početku istrage, kada je lišen slobode, u trenutku kada Tužiteljstvo nije imalo sve dokaze protiv tada osumnjičenog niti je znalo koje će dokaze pribaviti. Nakon provedene istrage i pribavljanja svih dokaza, a prije podizanja optužnice, Kapić je morao biti saslušan", kazala je Babić.
Ona smatra da su na ovaj način napravljene bitne povrede odredaba krivičnog postupka, što je "dovelo do donošenja nezakonite i nepravilne odluke", kao i da je morala biti donesena odbijajuća presuda.
Kapić je u veljači osuđen na četiri godine i šest mjeseci zatvora za planiranje terorističkog napada na džamiju "Bosna" u Zenici.
Proglašen je krivim da je sredinom 2023. godine – s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva i destabilizacije društva, s njemu poznatim licima, koristeći internet aplikacije Telegram i Trema – dogovarao i planirao napad na džamiju.
U kaznu mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru, a izrečena mu je mjera sigurnosti psihijatrijskog liječenja, koja može trajati najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora.
Obrana smatra da je u prvostupanjskoj presudi izveden pogrešan zaključak o elementima krivičnog djela, jer nije proveden ni jedan dokaz na temelju kojeg bi moglo biti utvrđeno da je postojao cilj ozbiljnog zastrašivanja i destabilizacije društva, kao i da postoji eksplozivna naprava koja bi dovela do ovog cilja.
"Nijednim dokazom nije utvrđeno da od materija i postupka koji se pominje u spornim komunikacijama se može napraviti eksplozivna naprava, a posebno da je Kapić imao taj cilj", navela je Babić.
Prema njezinim riječima, Sud je propustio cijeniti dokaze Obrane iz kojih proizilazi da je Kapić oglašen nesposobnim za vojnu službu.
Babić se pozvala na nalaz vještaka medicinske struke koji su za Kapićevu komunikaciju putem telefona s drugom osobom rekli da je on "jednostavno htio da potvrdi svoj legitimitet u društvu".
"Obrana je dokaz timskog vještačenja provela kako bi dokazala da u vrijeme kada su ostvarivane sporne komunikacije optuženi ih nije ostvarivao s ciljem plana i dogovora, nego radi vlastitog zadovoljstva, postavljanja samog sebe na određeno mjesto u društvo, jer se radi o emotivno nezreloj osobi s poremećajima u strukturi ličnosti", rekla je na kraju Babić.
Predsjedavajuća Apelacijskog vijeća Vesna Jesenković je konstatirala da na žalbenoj sjednici nije bio prisutan nitko iz Tužiteljstva BiH. Navela je i da Tužiteljstvo nije dostavilo odgovor na žalbu Obrane.
Apelacijsko vijeće će odluku o žalbi Kapićeve Obrane donijeti naknadno.
