"Alarmantno"
Istražna komisija: Pravosuđa u BiH gotovo da i nema
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Sprega između politike i pravosuđa je evidentna, duboko je prisutna na najvišim pravosudnim nivoima i ovakav pravosudni sustav ne može dugo opstati i u konačnici će se neminovno urušiti.
Ovo se, između ostalog, navodi u Izvještaju o radu Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, a u kojem se naglašava da su pojave političkih imenovanja bliskih srodnika sudaca i tužitelja učestale na svim nivoima vlasti te da takva praksa ne pokazuje bilo kakve znake jenjavanja, pišu "Nezavisne".
Dsiciplinski prekršaji
"Istražna komisija smatra da, uzimajući u obzir široku rasprostranjenost ovakvih pojava, postoji osnova da disciplinski tužitelj istraži je li kod ovih ili sličnih imenovanja došlo do bilo kakvih disciplinskih prekršaja od strane sudaca i tužitelja čiji su bliski srodnici imenovani na rukovodeće funkcije na kojim političke stranke imaju kontrolu te u skladu s rezultatima eventualno poduzme dalje radnje iz svoje nadležnosti", navodi se u izvještaju.
Pročitajte još
Dodaje se da stanje u BiH, uključujući i njeno pravosuđe, u potpunosti odgovara definiciji Svjetske banke za termin zarobljena država, koji se odnosi na situacije u kojima "male korumpirane grupe koriste svoj utjecaj na vladine strukture da preuzmu donošenje odluka kako bi ojačali vlastitu ekonomsku poziciju".
U izvještaju su navedena i svjedočenja sudaca tužitelja i pojedinaca pred ovom komisijom, a nitko od njih stanje u pravosuđu nije opisao kao dobro i uglavnom su korišteni termini "alarmantno", "katastrofalno", "dotakli smo dno", "pravosuđa gotovo da i nema" itd. Također, u izvještaju se navodi i da većina pravosudnih radnika ne želi ili ne smije javno govoriti o korupciji jer smatraju da postojeći mehanizmi nisu adekvatni za rješavanje problema.
Poseban dio izvještaja posvećen je konformizmu, odnosno tome da veći dio pravosudne zajednice izbjegava da se zamjeri krugovima koji uživaju percepciju moći ili čak nedodirljivosti. Istaknuto je i da je suradnja pravosuđa i medija, posebno onih istraživačkih, na zabrinjavajuće niskom nivou i pored toga što su upravo takvi mediji najzaslužniji za otkrivanje i ukazivanje na brojna djela visoke korupcije, koruptivna ponašanja unutar pravosuđa itd.
Iznad politike?
"Svjedoci su ukazali na činjenicu da nadležna tužiteljstva ne procesuiraju koruptivna djela ni nakon opsežnih i dokumentiranih medijskih izvještaja. Također, kultura animoziteta prema medijima je primjetna unutar pravosudnog sustava, što se ogleda kroz nizak postotak postupanja na osnovi medijskih saznanja, agresivna procesuiranja za "neovlaštena snimanja", insistiranja na otkrivanju izvora, zahtjeve za upoznavanje tužilaštva o konkretnim saznanjima prije objavljivanja i slično", navodi se u izvještaju.
Predstavljajući izvještaj, članovi Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine istanuli su da se radi o izvještaju koji je bolji od svih prethodnih koje su radile međunarodne organizacije te da su se članovi, iako dolaze iz različitih političkih stranaka, izdigli iznad politike.
"Posebno je zabrinjavajuće da je ogroman postotak ljudi u pravosudnoj zajednici pošten, da rade svoj posao, ali smo primijetili primjese konformizma. To se ogleda u tome da ljudi u pravosudnoj zajednici koji su pošteni i koji se ne bave korupcijom te ne žele veze s politikom jednostavno puštaju da stvari idu svojim tokom", rekao je Damir Arnaut, predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH.
Komisija je u izvještaju navela i 15 preporuka koje bi trebalo da sprovedu različiti nivoi vlasti, između ostalog da se kod ocjenjivanja sudaca i tužitelja vrednuje kvalitetu, a ne kvantitetu, zatim da se nositeljima pravosudnih funkcija onemogući napredovanje nakon izrečene disciplinske mjere te da se pri tumačenju neovlaštenog fotografiranja i snimanja uvedu zapadni standardi.
Izvještaj Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine uskoro bi trebalo da se nađe i pred poslanicima Predstavničkog doma parlamenta BiH.
