Dvije godine nakon tragedije u Donjoj Jablanici: Tko je odlagao crni granit iznad naselja?

Dvije godine nakon tragedije u Donjoj Jablanici, u kojoj je poginulo 18 ljudi, još nema odgovora na pitanje je li rad kamenoloma iznad naselja pridonio katastrofi. Istragu sada vodi federalni POSKOK, a među pitanjima koja se otvaraju nalazi se i podrijetlo crnog granita pronađenog na području odrona.

U noći s 3. na 4. listopada 2024. godine bujica vode i kamenja pogodila je Donju Jablanicu. Više od 20 kuća potpuno je uništeno, a oko 50 oštećeno. Obitelji stradalih i stanovnici naselja još čekaju utvrđivanje eventualne kaznene odgovornosti.

Prema istraživanju portala Žurnal.info, pozornost istražitelja i javnosti usmjerena je i na kamenolom "Šupljika", kojim se koristila tvrtka SANI iz Jablanice, u vlasništvu Dženana Honđe.

POSKOK preuzeo istragu, dokazi se ponovno prikupljali

Istragu je prvih 18 mjeseci vodilo Županijsko tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije, nakon čega je predmet preuzeo Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međužupanijskog kriminala Federalnog tužiteljstva, poznat kao POSKOK.

Iako je ranije najavljivano da je istraga pri kraju, nakon preuzimanja predmeta ponovno su provedeni pretresi, izuzimanje dokumentacije i saslušanja svjedoka te mogućih osumnjičenika.

Razlog su, prema pisanju Žurnala, bili nedostatci u ranijem prikupljanju dokaza i provođenju istražnih radnji u skladu sa zakonskom procedurom.

Glasnogovornica Federalnog tužiteljstva Nina Hadžihajdarević potvrdila je za Žurnal da se na predmetu intenzivno radi, ali nije mogla precizirati kada bi mogla biti donesena tužiteljska odluka.

"Svjesni smo važnosti ovog predmeta, posebno za obitelji žrtava. Svjesni smo interesa javnosti u ovom predmetu i očekivanja odgovora", izjavila je Hadžihajdarević.

Naglasila je da je važno istragu provesti temeljito kako bi konačna odluka bila donesena na temelju zakonito prikupljenih činjenica i dokaza.

Kamenolom nije imao dozvolu za eksploataciju

Kamenolom "Šupljika" ubrzo nakon tragedije našao se u središtu pozornosti zbog sumnji da su aktivnosti na tom području mogle pridonijeti odronu.

Prema dostupnim podatcima koje prenosi Žurnal, tvrtka SANI bila je registrirana za obradu kamena, ali za navedeni kamenolom nije imala koncesiju ni okolišnu dozvolu.

Postojala je urbanistička suglasnost iz 2011. godine, no odnosila se na geološka istraživanja, a ne na eksploataciju kamena.

Bivši načelnik Jablanice Damir Šabanović tijekom javne rasprave koju je organizirao Žurnal upozorio je da se takva suglasnost ne može smatrati dozvolom za vađenje kamena.

"Urbanistička suglasnost ne znači dozvolu za eksploataciju", kazao je Šabanović, govoreći o potrebi utvrđivanja odgovornosti za aktivnosti na kamenolomima.

Mještani Donje Jablanice ranije su tvrdili da se u kamenolomu godinama miniralo.

Jasmin Maslo, stanovnik naselja, tijekom iste rasprave opisao je eksplozije zbog kojih se, kako tvrdi, treslo tlo, a kamenje padalo na krovove obližnjih kuća.

Odakle crni granit na mjestu odrona?

Jedno od pitanja koje otvara Žurnalovo istraživanje odnosi se na crni granit pronađen na području kamenoloma.

Preliminarni izvještaj Federalnog zavoda za geologiju o inženjersko-geološkim istraživanjima evidentirao je tragove crnog granita, odnosno gabra, duž područja odrona.

Sugovornik Žurnala, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da je pogon za obradu kamena bio iznajmljen drugoj tvrtki te da je na području kamenoloma odlagan otpadni crni granit.

Prema njegovim tvrdnjama, kamenolom nije bio aktivan tijekom posljednje dvije godine prije tragedije, ali je na tom prostoru odlagan materijal iz prerade kamena.

Pogon tvrtke SANI za rezanje i obradu kamena bio je iznajmljen tvrtki ARIDAL, čiji je vlasnik Đani Klaser.

Klaser je za Žurnal potvrdio da je njegova tvrtka unajmila pogon za rezanje kamena, ali odlučno odbacuje tvrdnje da je koristila kamenolom za odlaganje otpada.

"Ne, ništa nismo odlagali niti ga koristili", izjavio je Klaser.

Zasad nije utvrđeno tko je odlagao crni granit, je li riječ o nepropisno odloženom materijalu niti je li on pridonio razornom odronu.

Inspekcija 2021. nije zatekla radove

Dodatna pitanja otvaraju i raniji nalazi inspekcije.

Tijekom nadzora u kolovozu 2021. godine inspektori su zabilježili da na području kamenoloma nema strojeva ni radnika te da je nalazište obraslo vegetacijom.

Zaključili su da se radovi tada nisu izvodili.

Međutim, stanovnici su u ranijim svjedočenjima govorili i o sječi šume iznad naselja, za koju su tvrdili da je bila povezana s aktivnostima na kamenolomu.

Dženan Imamović, mještanin Donje Jablanice, ranije je javno tvrdio da su radnici tijekom godina posjekli i prodali velike količine šume.

Te tvrdnje, kao i moguća povezanost sječe, kamenoloma i odrona, zahtijevaju utvrđivanje svih okolnosti u službenom postupku.

Obitelji žrtava još čekaju odgovore

Ni dvije godine nakon katastrofe nije donesena konačna tužiteljska odluka o mogućoj kaznenoj odgovornosti za stradavanje stanovnika Donje Jablanice.

Na obilježavanjima prve i druge godišnjice tragedije iznova su se čuli zahtjevi da nadležne institucije utvrde tko je odgovoran i jesu li se posljedice katastrofe mogle spriječiti.

POSKOK nastavlja istraživati okolnosti odrona, aktivnosti na kamenolomu i postupanje nadležnih institucija.

Dok istraga traje, ostaje otvoreno i pitanje podrijetla crnog granita na području "Šupljike", kao i njegove moguće uloge u katastrofi koja je odnijela 18 života.