Državljanin BiH optužen za ratne zločine u Ukrajini

Davor Savičić prvi je državljanin Bosne i Hercegovine protiv kojeg je u Ukrajini podignuta optužnica za ratne zločine počinjene tijekom ruske invazije na tu zemlju, otkriva Detektor. Žrtva zločina za koje ga se tereti i četiri godine poslije živi s posljedicama.

"Sedam dana. Živim stalno s tim danima."

Tim riječima Mykola opisuje svoje zatočeništvo početkom ožujka 2022. godine. Tada su ga ruske snage odvele iz Fedorivke u Kijevskoj oblasti. Dan ranije bio mu je rođendan, a 24 sata poslije bio je uvjeren da je njegov život završio.

"Kada su me odvodili, shvatio sam da je to to. Da sam mrtav, da će me ubiti", prisjetio se Mykola u razgovoru za Detektor.

Novinari su ga posjetili u kolovozu 2026. godine u njegovoj kući u Fedorivki, mjestu udaljenom oko 80 kilometara od Kijeva.

Mykola je danas jedan od ključnih svjedoka u postupku protiv državljanina Bosne i Hercegovine Davora Savičića. Ukrajinsko tužiteljstvo optužilo ga je da je, boreći se uz ruske snage, počinio ratne zločine.

Savičić, rodom iz Doboja, jedan je od oko 200 boraca s Balkana koji su se priključili ruskim snagama u borbama u Ukrajini, ali je jedini iz regije protiv kojeg se vodi postupak koji uključuje optužbe za ratne zločine.

"Da, to je on. Izgleda potpuno isto. Sto posto je on", kazao je Mykola nakon što su mu novinari pokazali nekoliko Savičićevih fotografija. Iz sigurnosnih razloga Detektor ne objavljuje puni identitet žrtve.

"Hodao je po selu i dijelio djeci čokolade. Govorio je: 'Došao sam iz Srbije da vas oslobodim.'"

Protiv Savičića je 30. lipnja 2026. godine, zbog zločina koji su 2022. počinjeni nad stanovnicima Fedorivke, Ivankiva i okolnih mjesta, podignuta optužnica pred Okružnim sudom u Borodyanki. Sudi mu se u odsutnosti, što je česta praksa ukrajinskih vlasti i pravosudnih institucija.

Pripremno ročište u ovom predmetu zakazano je za početak rujna, a u optužnici se navodi da ga ukrajinske pravosudne vlasti terete za kršenje zakona i običaja ratovanja, počinjeno s drugim osobama, prema prethodnom dogovoru.

Kako je za Detektor u kolovozu 2026. potvrđeno iz Tužiteljstva BiH, za Savičićem je raspisana tjeralica. U pisanom odgovoru navodi se da ta institucija ne može pružiti više detalja o slučaju.

Savičić nije odgovorio na pitanja Detektora.

Ukrajinske vlasti ranije su objavile da ga sumnjiče za okrutno postupanje prema najmanje dvoje civila tijekom okupacije Kijevske oblasti. Savičića, koji ima i državljanstvo BiH i Rusije, ukrajinske vlasti opisuju kao tadašnjeg zapovjednika jedinice "Vukovi", u okviru privatne vojske pod nazivom "Redut".

"Redut" je sustav regrutiranja za borbene jedinice koji koordinira i financira ruska vojska, a posebno njezina obavještajna agencija poznata kao GRU, prema istraživačkom dokumentarcu koji su 2023. objavili Schemes i Systema, ukrajinski i ruski istraživački timovi RFE/RL-a.

Bomba između tijela i drveta

Prema službenom popisu teritorija na kojima se vode ili su se vodile borbe, Fedorivka je bila područje aktivnih borbenih djelovanja od 24. veljače do 6. ožujka 2022. godine. Nakon toga gotovo mjesec dana bila je pod privremenom ruskom okupacijom.

Podaci Asocijacije gradova Ukrajine navode da je cijela Ivankivska zajednica, kojoj pripada i Fedorivka, od prvih dana rata bila potpuno odsječena od vodoopskrbe, električne energije i grijanja te više od mjesec dana nije bilo mobilne ni internetske veze.

Nakon što su ga Savičić i njegova skupina zarobili, prisjetio se Mykola, preko očiju su mu navukli kapu, vezali mu ruke i odvezli ga prema šumi. Kako je rekao, prvo su ga tukli, a zatim vezali za drvo.

Prisjetio se da su mu ruke plastičnim vezicama spojene iza stabla, a između leđa i drveta postavljena ručna bomba kojoj je izvučen osigurač.

"Nisam se mogao pomaknuti ni na jednu stranu. Čak i da je skliznula, nisam imao gdje pobjeći. Jednostavno bi eksplodirala. Ne bih imao ni one četiri sekunde da reagiram", dodao je Mykola.

Morao je ostati potpuno nepomičan oko sat i pol do dva sata, ispričao je.

"Nije bilo izlaza", dodao je.

Prema navodima koje su ranije objavile ukrajinske vlasti, taj događaj danas je dio postupka protiv Savičića. Istraga ga tereti da je bio među odgovornima za zarobljavanje Mykole, njegovo zlostavljanje i kasnije ispitivanje.

To je jedna od više od 740 optužnica koje su ukrajinski tužitelji poslali sudu zbog sumnje na ratne zločine počinjene nakon ruske invazije 24. veljače 2022. godine, prema podacima Ureda glavnog tužitelja Ukrajine. Kako se navodi, do studenoga 2025. godine 206 osoba osuđeno je zbog ratnih zločina.

Mykola je naveo da tada još nije znao ime zapovjednika jedinice koja ga je držala u zatočeništvu, ali je tijekom zatočeništva "naučio njegov glas".

"Kada sjediš tamo i slušaš sve, naučiš svaki glas. Znaš tko dolazi, tko će te tući, a tko neće", pojasnio je, tvrdeći da je Savičića viđao svakodnevno kada su mu skidali povez i tjerali ga da radi.

"On je sjedio tamo i zapovijedao", objasnio je.

Tijekom zatočeništva, prisjetio se, nekoliko dana bio je potpuno bez hrane, dok su ga tjerali da kopa udubljenja za vojna vozila i druge jame.

"Rekao sam mu: 'Gladan rob je loš rob. Nisam jeo tri ili četiri dana. Ako hoćeš, pucaj u mene. Radi što hoćeš, ali ja ne mogu'", dodao je Mykola.

Kako je ispričao, tek nakon toga dobio je konzervu hrane, ali više od nje pamti riječi koje mu je, prema njegovu svjedočenju, Savičić osobno uputio:

"Rekao mi je: 'Imam naređenje da te ne ubijem', jer sam trebao izaći na televiziji u Rostovu. 'Da nije toga, davno bih te ubio. Ti si mi teret. Sjediš u jami i ljudi te moraju čuvati. Lakše bi bilo riješiti te se i spavati.'"

Razlog zbog kojeg su ga, prema njegovoj tvrdnji, ostavili živog bio je propagandni snimak u kojem je bilo planirano da sudjeluje.

U njegovu mobitelu, naveo je, pronašli su broj Sigurnosne službe Ukrajine (SBU), kao i fotografije iz mobilizacije 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krim i druge dijelove istočne Ukrajine.

Zbog toga su ga, kako je ispričao, prisilili da pred kamerom postane ono što tvrdi da nikada nije bio - časnik SBU-a koji navodno organizira izviđačko-diverzantsku skupinu protiv ruskih snaga.

"Nikada nisam bio časnik SBU-a. Ali ako su tražili da kažem da jesam, onda sam im rekao", dodao je Mykola.

TV prilog u kojem se Mykola pojavljuje kao časnik SBU-a emitiran je na Prvom kanalu Rusije, jednom od najvažnijih i najutjecajnijih nacionalnih televizijskih kanala u toj zemlji, u okviru programa u kojem se izvještavalo s ratišta.

Iste te godine Europska unija, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, među ostalima, stavili su Prvi kanal Rusije pod sankcije i označili taj medij kao jedno od glavnih oruđa ruske države za širenje proratne propagande i dezinformacija povezanih s invazijom na Ukrajinu.

Detektor je imao uvid u cijelu emisiju u kojoj je emitiran prilog s Mykolom, ali ga ne objavljuje u cijelosti zbog zaštite svjedoka.

Na snimci u kojoj se pojavljuje Mykola nalazi se i Ukrajinka Alyona Savchenko, koja je danas također svjedok u postupku protiv Savičića.

Prisiljavanje civila na propagandne izjave još je jedan od elemenata koji se Savičiću stavlja na teret.

Prema tvrdnjama ukrajinskih istražitelja, i Savchenko je tijekom zatočeništva dovedena Savičiću te su od nje tražene informacije o ukrajinskim snagama, a potom je bila prisiljena sudjelovati u insceniranom intervjuu.

Gledajući taj prilog s novinarima, Mykola primjećuje ozlijeđeno oko i prisjeća se da je ozljedu zadobio neposredno prije intervjua, nakon što ga je jedan od vojnika udario nogom u glavu.

Udarac je bio toliko snažan, ispričao je, da se zajedno sa stolicom prevrnuo u šatoru u kojem su snimali izjavu.

Sedam dana u jami

Najdulje razdoblje zatočeništva Mykola je, tvrdi, proveo zakopan u jami, u šumi između mjesta Shybene i Krasny Rih.

Kako se prisjetio, ruke su mu bile vezane, a jamu je dijelio sa štakorima, od kojih ga je jedan ugrizao, nakon čega ga je uhvatio i ubio.

"Prišao mi je stražar da provjeri zašto cvilim i pitao me: 'Jesi li ubio štakora?' Onda me udario kundakom u glavu i rekao: 'Ubij još jednog i upucat ću te'", dodao je Mykola.

Kaže da je morao svjedočiti i mučenju drugih zatočenika.

"Rezali su čovjeka koji je još bio živ, pored mene, kraj jame. U početku su ga rezali iznad mene", naveo je, prisjećajući se da se onesvijestio zbog mučnosti situacije.

"Imao sam samo jednu misao: Ako će me ubiti, želio sam da to učine brzo."

Detektor nije mogao neovisno potvrditi detalje iz Mykolina svjedočenja, ali dokumentatori koji su kasnije obišli ovu lokaciju procijenili su da su jame bile duboke oko 90 centimetara, a da su u nekima od njih istodobno držane dvije osobe.

Kiša i snijeg topili su se i ljudi su sjedili u vodi, noge su im trnule, a oni koji su ostajali unutra dulje morali su obavljati i nuždu na istom mjestu, navodi se u izvješću ukrajinske Medijske inicijative za ljudska prava (MIHR) pod nazivom "Okupacijsko čvorište: Shybene".

To izvješće rezultat je dvogodišnjeg dokumentiranja ratnih zločina u Shybeneu i okolici, utemeljenog na intervjuima i razgovorima sa žrtvama, analizama službenih dokumenata i terenskim misijama.

U njemu su istraživači rekonstruirali mrežu mjesta na kojima su ruske snage držale civile tijekom okupacije Kijevske oblasti.

Jedno od takvih istraživanja vodila je Lidiia Tarash, ukrajinska novinarka i voditeljica odjela za dokumentiranje MIHR-a.

Dokumentatori su do žrtava stigli tri godine nakon okupacije, a i dalje su na mjestima zatočenja mogli vidjeti kutije od streljiva, ruske vojne obroke i ostatke položaja.

"Mykola nas je doveo na mjesto na kojem su istražne radnje već bile provedene. Ekshumacija je izvršena još u travnju 2022. godine", kazala je Tarash, dodavši da je u jednoj od jama pronađeno beživotno tijelo.

Detektor je s njom razgovarao u kolovozu 2026. godine u Kijevu.

Njezina organizacija utvrdila je pet lokacija na kojima su civili bili zatočeni, među kojima šumu u kojoj je bio zatočen Mykola, šumariju, školu i medicinsku stanicu.

Samo u Shybeneu dokumentirali su 43 slučaja zarobljavanja, a 12 žrtava identificirali su imenom.

Ta istraga dovela je do podizanja optužnice i protiv Savičića, iako njegovo ime nije bilo početna točka istrage.

Istražujući tko je zapovijedao jedinicom, od više sugovornika saznali su da su među naoružanim ljudima bili i Srbi.

"Oni su to ljudima izravno govorili", kazala je Tarash, navodeći da su i svi drugi s kojima su razgovarali imenovali istog zapovjednika.

"Izravno su pokazali na Davora Savičića."

Tarash je sa svojim timom pronašla intervju iz 2023. godine na ruskom kanalu Solovyov Live, u kojem Savičić govori o jedinici "Vukovi" i operacijama na području Kijeva.

Iako nije imenovao Shybene, govorio je o obližnjim naseljima, što je istražiteljima pomoglo da potvrde priče žrtava.

Dodatne informacije pronašli su u intervjuima Igora Salikova, nekadašnjeg pripadnika "Reduta", koji je navodio mjesta Shybene, Krasny Rih, Velyky Lis i Ivankiv kao mjesta gdje su zarobljavali civile.

"Isto mjesto, približno isto vrijeme, sve se poklapalo s onim što su nam svjedoci govorili", dodala je Tarash.

"Na temelju našeg rada i tih svjedočenja, tijela za provedbu zakona obavijestila su Savičića o sumnji, a materijali su na kraju poslani sudu", objasnila je Tarash.

Savičić i dalje povezan s ruskim ratnim naporima

O težini zločina počinjenih u Ukrajini u studenome 2025. na sastanku s predstavnicima Neovisne međunarodne komisije UN-a za istragu događaja u Ukrajini govorio je i zamjenik glavnog tužitelja Ukrajine Andriy Leshchenko.

Ocijenio je da razmjeri i sustavna priroda zločina Rusije omogućuju da se oni klasificiraju kao dio namjerne genocidne politike protiv ukrajinskog naroda.

"Ono što vidimo jest planirana državna politika usmjerena na uništenje ukrajinske nacije. Zato se naše istrage ne fokusiraju samo na počinitelje, već prvenstveno na političko i vojno vodstvo agresorske države", naglasio je tada zamjenik glavnog tužitelja.

Mjesec dana ranije novinari Detektora potvrdili su da je Savičić i dalje aktivan u pomaganju ruskih napora u invaziji na Ukrajinu.

Predstavljajući se kao zainteresirani dobrovoljac iz Republike Srpske, novinari su izravno komunicirali sa Savičićem o pridruživanju ruskoj vojsci, što je protivno zakonima u BiH.

Nakon što su se predstavili kao novinari, Savičić je prestao odgovarati na pitanja.

Novinari su Savičića prepoznali i na fotografiji koju je u svibnju iste godine objavio tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tijekom posjeta predstavništvu Srpske pravoslavne crkve u Rusiji.

Godinu ranije Velika Britanija stavila je Savičića na popis sankcija zbog njegova djelovanja povezanog s ruskom invazijom na Ukrajinu.

"Došli smo da vas oslobodimo"

Mykola kaže da je Savičić razlog zbog kojeg ni nakon oslobađanja nije mogao spavati.

Prisjetio se kako se budio na svaki zvuk te kako prvih dana nije smio napustiti kuću čak ni kako bi otišao roditeljima javiti da je živ.

Danas mu je kralježnica teško oštećena i posljedice zatočeništva još osjeća.

Kako je ispričao, u mislima ga i dalje progoni riječ "oslobođenje", koju je svakoga dana slušao od onih koji su ga zatočili.

"Stalno su govorili: 'Došli smo da vas oslobodimo.' Ali osloboditi me od čega? Od normalnog života?", zapitao se Mykola.

Za njega procesuiranje Savičića ima jednostavnu svrhu - pitanje pravde, ali i odgovornosti.

"Ne može nitko od njih reći 'samo sam izvršavao naređenje' i misliti da za to nije odgovoran. Netko ti je dao naređenje, ali je i dalje bio tvoj izbor hoćeš li ga izvršiti. Ali nema tog novca zbog kojeg vrijedi ono što su njihovi ljudi učinili na teritoriju Ukrajine", poručio je Mykola.