Znamo li što jedemo? Stručnjaci upozoravaju na izazove kontrole hrane u BiH

Sustav kontrole sigurnosti hrane u Bosni i Hercegovini suočava se s izazovima zbog rascjepkanih nadležnosti i nepovezanih registara, dok stručnjaci upozoravaju na nove zdravstvene rizike povezane s prehranom.

Suvremeno doba donijelo je velike promjene u prehrambenim navikama. Prerađena hrana, aditivi nove generacije i masovna industrijska proizvodnja promijenili su jelovnik stanovništva, ali i otvorili nove zdravstvene rizike.

Istodobno, znanost nudi rješenja kroz nove tehnologije, od pametne poljoprivrede i genetskog sekvenciranja do funkcionalne hrane, dok se u Bosni i Hercegovini i dalje postavljaju pitanja o sigurnosti namirnica.

U povodu Svjetskog dana hrane, u organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, održana je konferencija pod nazivom ''Od inovacije do zdravlja – Kako znanje pretvoriti u sigurniju i kvalitetniju hranu?''.

Institut tvrdi da je hrana u BiH zdravstveno ispravna

Tehnološki napredak u proizvodnji hrane zahtijeva i odgovarajući napredak u državnom nadzoru. Usitnjen inspekcijski sustav, podijeljene entitetske i županijske nadležnosti te nepovezani registri otežavaju praćenje sigurnosti hrane.

Ipak, iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica poručuju da je situacija pod kontrolom.

''Apsolutno imamo kapacitete da laboratorijski ispitamo svu hranu koja dolazi iz uvoza i u unutarnjem prometu i, prema podacima koje mi imamo, hrana u BiH je i mikrobiološki i zdravstveno ispravna. Ona koja to nije predmet je inspekcijskih tijela i daljnjeg postupanja'', rekao je Muamer Mandra, ravnatelj Instituta za zdravlje i sigurnost hrane.

Rizici za zdravlje i budućnost prehrambene industrije

Iako hrana može biti zdravstveno ispravna, stručnjaci upozoravaju na prisutnost mikotoksina, teških metala, povećanih koncentracija pesticida i mikroplastike, koji mogu predstavljati zdravstvene rizike, od akutnih trovanja do dugoročnih onkoloških bolesti.

Ulaganja u suvremene tehnologije prerade i interna testiranja postaju važna za održavanje kvalitete i opstanak prehrambene industrije, osobito u uvjetima nedostatne sustavne potpore države.

''Sigurnost hrane, ali i dostatnost hrane, bit će veliki problem u budućnosti. Sve više ljudi na planetu, klimatske promjene, pomicanja određenih stvari. Inovacije moraju ići u smjeru zahtjeva potrošača, a ne onoga što mi želimo i to su novi trendovi. Ne oni ručkovi koje mi hoćemo kao proizvođači, nego potpuno nove priče. Veganska hrana, više proteina, promijenit će se općenito struktura hrane'', rekla je Amela Semić, potpredsjednica AS Holdinga.

Stručnjaci upozoravaju na potrebu promjene strategija

Promjene prehrambenih navika i razvoj novih tehnologija zahtijevaju suvremen i učinkovit sustav kontrole hrane.

Dok razvijene zemlje primjenjuju precizno praćenje podrijetla namirnica ''od njive do stola'', u Bosni i Hercegovini često se reagira tek kada problem dospije u javnost.

''Budućnost je već tu. To znači da moramo mijenjati svoje strategije jer će prirodnih resursa za proizvodnju hrane biti sve manje, da se naš pristup proizvodnji mora uskladiti s tim. Državne vlasti, osim izdvajanja za primarnu proizvodnju hrane, općenito moraju prihvatiti ove promjene koje nas čekaju u sljedećih 10, 30 i više godina'', rekao je Almir Toroman, profesor Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.

Sigurnost hrane pitanje je javnog zdravlja

Sigurnost hrane pitanje je javnog zdravlja i sigurnosti stanovništva.

U Bosni i Hercegovini građani izdvajaju sve više novca za hranu, dok se istodobno upozorava na potrebu učinkovitijeg nadzora njezine kvalitete i zdravstvene ispravnosti.

Unatoč tehnološkom napretku u proizvodnji i preradi, stručnjaci ističu da je potrebno prilagoditi strategije i sustav kontrole kako bi se odgovorilo na buduće izazove u prehrambenoj industriji.