Zašto je BiH glasovala protiv rezolucije o nacizmu?

Helsinški odbor za ljudska prava zatražio je od Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Ministarstva vanjskih poslova BiH da javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim narodima o nacrtu rezolucije usmjerene na suzbijanje veličanja nacizma i neonacizma.

Iz Odbora navode kako bi bilo neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure.

"Bilo bi neprihvatljivo da su pri utvrđivanju glasa BiH u Ujedinjenim nacijama zaobiđene nadležne institucije ili propisane procedure. Član V/3 toč. a) i c) Ustava BiH povjerava Predsjedništvu vođenje vanjske politike i predstavljanje države u međunarodnim organizacijama. Zato od Predsjedništva i Ministarstva vanjskih poslova tražimo da prije plenarnog glasanja javno objasne kako je utvrđen dosadašnji stav i priopće koji će stav Bosna i Hercegovina zastupati na plenarnoj sjednici", navode iz Helsinškog odbora.

Osudili veličanje nacizma i neonacizma

Iz Helsinškog odbora poručili su kako osuđuju svaki oblik veličanja nacizma i neonacizma te smatraju poražavajućim to što je Bosna i Hercegovina glasala protiv nacrta rezolucije.

Podsjetili su na iskustva stradanja stanovništva Bosne i Hercegovine tijekom Drugog svjetskog rata, ali i rata od 1992. do 1995. godine.

"U Drugom svjetskom ratu stanovnici Bosne i Hercegovine bili su žrtve zločina i progona zasnovanih na rasnoj i nacionalnoj pripadnosti. U ratu od 1992. do 1995. godine etnička mržnja i politike progona ponovno su dovele do masovnog stradanja i prisilnog raseljavanja", navodi se u priopćenju.

Iz Odbora smatraju kako poštovanje prema žrtvama obvezuje BiH da se i u Ujedinjenim narodima i unutar zemlje jasno i dosljedno suprotstavlja ideologijama koje opravdavaju progon, nasilje i zločine.

Traže podatke o govoru i zločinima iz mržnje

Helsinški odbor podsjeća i na međunarodne obveze Bosne i Hercegovine u borbi protiv rasističke i neonacističke propagande.

Pozvali su se na članak 4. Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, kao i na članak 20. stavak 2. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.

Od nadležnih institucija zatražili su dosljednu provedbu tih obveza te objavu podataka o prijavama, istragama, kaznenim progonima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje.

"Od nadležnih institucija u BiH tražimo da te obveze dosljedno provode i, u skladu s preporukama Komiteta UN-a za eliminaciju rasne diskriminacije, objave podatke o prijavama, istragama, kaznenim progonima i sudskim ishodima u predmetima rasističkog govora mržnje i zločina iz mržnje", navode iz Helsinškog odbora.