Iz Veleposlanstva Ukrajine za Detektor su poručili kako je riječ o činu revizionizma i provokacije.
Otpravnik poslova Veleposlanstva Ukrajine u BiH, Jaroslav Simonov, izrazio je veliku zabrinutost i duboko razočaranje zbog postavljanja spomenika bivšem stalnom predstavniku Ruske Federacije pri UN-u.
"Čin koji dolazi svega nekoliko dana prije 11. srpnja – datuma kada cijeli civilizirani svijet obilježava godišnjicu genocida u Srebrenici – ne može se promatrati odvojeno od poruke koju šalje žrtvama i preživjelima tog zločina", naveo je Simonov u pisanoj izjavi.
Na događaju u Istočnom Sarajevu, bista je predstavljena kao znak zahvalnosti za Čurkinovu odluku da kao ruski predstavnik u UN-u uloži veto na rezoluciju o Srebrenici. Od ukupno 15 članica Vijeća sigurnosti, 10 ih je glasovalo "za", četiri su bile suzdržane – među njima i Kina – dok je jedino Rusija bila protiv.
Simonov je podsjetio da je Čurkin iskoristio pravo veta kako bi spriječio službeno priznanje genocida.
"Taj čin predstavljao je poricanje istine koju su utvrdili međunarodni sudovi i udar na pravdu i pomirenje", istaknuo je.
Dodao je i kako Ukrajina, koja trenutačno trpi posljedice agresije i svakodnevno svjedoči pokušajima negiranja ratnih zločina od strane Rusije, izražava duboku solidarnost sa žrtvama i obiteljima genocida u Srebrenici.
"Podizanje spomenika osobi koja je aktivno sudjelovala u negiranju zločina predstavlja čin revizionizma, provokaciju i moralno urušavanje vrijednosti mira, istine i pravde", naveo je Simonov.
Pozvao je političke aktere i institucije u BiH da se odupru praksama koje veličaju negiranje zločina te da nastave njegovati kulturu sjećanja temeljenu na činjenicama i poštovanju žrtava.
"Ukrajina će uvijek stajati uz istinu i međunarodno pravo, neovisno o tome gdje su zločini počinjeni i tko ih pokušava prikriti", zaključio je Simonov.
Spomenik Čurkinu postavljen je na mjestu gdje su članovi udruženja "Istočna alternativa" 2017. godine postavili spomen-ploču njemu u čast.
Otkrivanju biste 8. srpnja prisustvovali su Čurkinova supruga Irina Evgenijevna Čurkina, predstavnici ruskog veleposlanstva, Vlade Republike Srpske te udruženja prijateljstva s Rusijom. Bistu je izradio akademik Ruske akademije umjetnosti Ajdin Zejnalov.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić u govoru je istaknuo da je Čurkin "spriječio da se srpskom narodu zalijepi etiketa genocidnog naroda".
"Zahvaljujući našim vječnim prijateljima, našoj braći Rusima, spriječeno je da nas u svijetu prikažu kao genocidne i da nosimo to breme", rekao je Ćosić.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije prisustvovao svečanosti, ali je na svom X profilu napisao: "Pamtimo istinu, pamtimo čojstvo, pamtimo prijatelje."
Istraživač Memorijalnog centra Srebrenica Edin Ikanović izjavio je za Detektor kako negatori genocida ne samo da poriču zločin, nego i veličaju one koji su se usprotivili njegovom priznavanju.
"Vidimo da oni koji postavljaju bistu i veličaju djelo Vitalija Čurkina nastavljaju svaki oblik negiranja genocida", zaključio je Ikanović.
