Poljoprivrednici ogorčeni na vlast: BiH potrošila 2,4 milijarde za uvoz hrane

Hrana iz uvoza i dalje ima snažnu poziciju na tržištu Bosne i Hercegovine. U prvih šest mjeseci ove godine u BiH su stigli poljoprivredno-prehrambeni proizvodi vrijedni 2,4 milijarde KM, dok je izvoz iznosio 579,2 milijuna KM.

Uvoz višestruko veći od izvoza

Podaci su objedinjeni u dokumentu "Poljoprivredno-prehrambeni sektor u BiH" koji je objavila Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, a obuhvaćaju uvoz životinja, mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda, povrća, voća, kave, žitarica, sokova, alkohola i drugih proizvoda.

Iz analize su isključene stavke "duhan i cigarete", "hrana za životinje", "biljni materijali za pletarstvo" te "sadnice povrća i voća, lukovice, rezano cvijeće".

Najviše poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH je uvozila iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije, Nizozemske, Njemačke i Mađarske.

Kada je riječ o izvozu, bez ranije navedenih kategorija, njegova vrijednost iznosila je 579.194.040 KM. Najviše proizvoda izvezeno je u Hrvatsku, Srbiju, Tursku, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Sloveniju i Italiju.

Vanjskotrgovinska komora BiH u analizi navodi da je domaće tržište posljednjih godina u velikoj mjeri orijentirano na uvoz žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća.

Poljoprivrednici upozoravaju na posljedice

"Analizirajući uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu posljednjih nekoliko godina, vidimo da je on u najvećem dijelu orijentiran na uvoz žitarica, mesa, alkoholnih i bezalkoholnih pića, hrane za životinje i južnog voća, mada ne možemo zanemariti ni ostale kategorije proizvoda, jer je tržište u BiH u velikoj mjeri zavisno od drugih tržišta", navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

Mišo Maljčić, predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u Republici Srpskoj, za "Nezavisne novine" upozorava da povećanje uvoza dodatno slabi domaću proizvodnju.

Kako navodi, problem nastaje kada se na tržištu Europske unije pojave viškovi mesa koji potom dolaze na bh. tržište po nižim cijenama.

"Tada se domaći farmeri nađu u vrlo teškoj situaciji i onda je to lančana reakcija koja jednostavno usporava naš razvoj. Vlasti u BiH ne vode računa o tome. Domaći proizvođači ne mogu na ovakvim osnovama biti konkurentni tom mesu", rekao je Maljčić.

Smatra da takva situacija trenutačno odgovara i potrošačima zbog nižih cijena, ali upozorava da bi posljedice mogle biti dugoročne.

"Jednog dana će to doći na naplatu", rekao je Maljčić, ističući da je zbog svega toga upitna budućnost domaće proizvodnje.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, smatra da je velika ovisnost o uvozu posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja domaće proizvodnje.

"Općepoznato je da mi ne proizvodimo ni za 20 posto potreba građana. Toliko se proizvede, sve ostalo je uvoz. Međutim, to se može popraviti. Prije rata smo proizvodili 80 posto, a uvozili 20 posto. Žalosno je ako znamo da imamo Semberiju, Posavinu, Glamoč, koji je poznat po krumpiru, a mi uvozimo krumpir. Imamo jug", rekao je Bićo.

Prema njegovim riječima, BiH ima potencijal za proizvodnju znatno većeg dijela hrane potrebne domaćem stanovništvu.

"Država treba zauzeti stav što hoće, da budemo ovisnici o uvozu i da ovisimo o svjetskom smeću ili da se okrenemo vlastitoj proizvodnji i da budemo praktično neovisni", poručio je Bićo.