Platforma za brakove nudi susrete s djevojkama iz BiH za 500 eura

Platforma Zefaaf, koja muškarcima iz inozemstva za 500 eura nudi organizirane susrete s djevojkama i obiteljima u Bosni i Hercegovini radi sklapanja braka, tvrdi da ima milijune članova i šerijatski odbor, ali u javno dostupnim dokumentima ne navodi naziv tvrtke, odgovornu osobu ni dozvolu za rad u BiH.

Od jeseni 2026. godine Bosna i Hercegovina ima posebno mjesto u ponudi platforme Zefaaf, aplikacije koja se predstavlja kao ''vodeća svjetska islamska platforma za brak''. Na njezinoj mrežnoj stranici stoji poziv ''Putujte s nama u Bosnu i Hercegovinu'', a program pod nazivom ''Family bonding – free for girls'' (Obiteljsko povezivanje – besplatno za djevojke) ima jasno istaknutu cijenu od 500 eura, piše Oslobođenje. 

Za taj iznos, prema opisu same platforme, zainteresirani muškarci dobivaju pripremu ''dosjea'', organizirane terenske posjete i susrete ''s obiteljima i djevojkama iz Bosne i Hercegovine zainteresiranima za ozbiljan brak'', praćenje ''preliminarnog prihvaćanja'', prisustvovanje prvom događaju Zefaafa u BiH i, što je posebno važno, službeno pozivno pismo kao potporu zahtjevu za vizu BiH.

Naknada je, kako piše, ''jednokratna, dok ne pronađemo vašeg životnog partnera''. Za žene i članove bosanske zajednice sudjelovanje je besplatno.

Krajem listopada priča je izazvala veliku pozornost regionalnih medija pod naslovima o ''suprugama za 500 eura''. Iza senzacionalizma, međutim, stoje ozbiljna i neodgovorena pitanja: tko je pravno odgovoran za ovu djelatnost, tko provjerava muškarce koji dolaze i što se događa sa ženama nakon sklapanja braka. 

Kako platforma posluje

Zefaaf (arapski: ''vjenčanje'') djeluje na tri razine.

• Aplikacija – Besplatna registracija uz plaćene pretplate. Nudi ''pametno'' povezivanje parova, uključivanje skrbnika (velija), videopoziv za ''šerijatsko viđenje'' uz prisutnost obitelji mladenke, savjetnike, grupne razgovore i, prema opisu na Google Playu, ''certificiranog šerijatskog matičara'' za ovjeru bračnih ugovora u Europi i zapadnim zemljama. Aplikacija ima i sustav preporuka u kojem korisnici prikupljaju bodove i nagrade, primjerice VIP pretplatu, za dovođenje novih članova.
• VIP usluga – Tim Zefaafa ''traži umjesto vas'', predlaže kandidate i prati klijenta tri mjeseca. Postoji i usluga ''susreta uživo u vašoj zemlji'', koja počinje razgovorom putem Zooma s ''obiteljskim savjetnikom''.
• Događaji i putovanja – ''Islamski bračni forumi'' u Nizozemskoj, gdje je najavljen skup 10. siječnja na adresi Churchillplein 10 u Haagu, i ''Bosanski bračni program'', koji platforma opisuje riječima: ''Putujemo s vama i preuzimamo koordinaciju, praćenje i izravne susrete s Bosankama i njihovim obiteljima.''

U povijesti verzija aplikacije na App Storeu platforma je zabilježila pokretanje usluga u balkanskim zemljama, početak ''putovanja Zefaafa u Bosnu'' 11. rujna 2026., otvaranje ''podružnice u Bosni'' i prihvaćanje profila mladića, djevojaka i obitelji iz BiH.

Platforma na blogu na više jezika objavljuje tekstove o ''putovanjima Zefaafa u Bosnu'' kao načinu da se ''traži supruga'', uz napomenu da ne jamči rezultat. Prijave se, prema tim tekstovima, obavljaju putem Telegram kanala.

Brojke koje se ne podudaraju

Na naslovnoj stranici Zefaaf tvrdi da ima više od 3,6 milijuna registriranih članova, 453.000 ''sretnih klijenata'' i oko 92.000 ''uspješnih priča''.

Na stranici ''O nama'' broj sretnih klijenata iznosi 366.484. Na istoj naslovnoj stranici, ispod karte svijeta, piše ''12 tisuća korisnika'', a na stranici bosanskog programa ''više od 10.000 korisnika''.

Aplikacija na App Storeu u pojedinim zemljama ima tek nekoliko ocjena, a analitički servisi kao datum prvog izdanja verzije za iOS navode listopad 2025. godine.

Razlika između tvrdnji o milijunima i stvarnih tragova na tržištu aplikacija znatna je te bi platformi trebalo pružiti priliku da je komentira.

Odakle je platforma i tko su vlasnici

Ovo je najslabija točka platforme u pogledu transparentnosti.

Facebook stranica Zefaafa navodi Amsterdam kao lokaciju, a profil na društvenoj mreži X adresu Gustav Mahlerlaan 2970.

Ta adresa pripada poslovnoj zgradi ''The Edge'' u amsterdamskoj četvrti Zuidas, poznatoj kao sjedište konzultantske kuće Deloitte u Nizozemskoj. Nije jasno ima li Zefaaf ondje stvarni ured, unajmljeni virtualni ured ili je adresa samo navedena.

Prema portalu ljportal.com, platformu je osnovao ''dr. Tariq bin Zahw''. Na mrežnoj stranici Zefaafa, u galeriji ''utjecajnih osoba'', nalazi se ''Dr. Tarek bin Zahw'' s opisom ''osnivač i tvorac ideje''.

Javno dostupni biografski podaci o toj osobi, njezinoj stručnoj tituli ili drugim poslovnim aktivnostima nisu pronađeni.

Ni Uvjeti korištenja ni Politika privatnosti, oba dokumenta ažurirana 10. rujna 2026., ne navode naziv tvrtke, matični broj, sjedište ni odgovornu osobu.

Kao ''operater'' navodi se samo ''Zefaaf Platform'' i njezin ''Šerijatski odbor'', a kao kontakt samo adresa elektroničke pošte. Politika privatnosti poziva se na prava iz Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR), ali ne imenuje voditelja obrade podataka, što je obvezan element prema europskom pravu.

Facebook stranica ima oko 370.000 pratitelja, a Instagram oko 44.000. Sadržaj je pretežno na arapskom jeziku, a račun na mreži X postoji od svibnja 2021. godine.

Platformu reklamiraju deseci arapskih propovjednika i influencera s milijunima pratitelja, među kojima su egipatski, saudijski, jordanski i palestinski.

To upućuje na to da su ciljna publika prije svega arapsko govorno područje i arapska dijaspora u Europi.

Dakle, Zefaaf je, prema dostupnim podacima, platforma s arapskim osnivačem i publikom, s deklariranim sjedištem u Nizozemskoj, čiji pravni subjekt nije javno identificiran.

Što je objavljeno u BiH i regiji

Dosad je objavljeno da je 500 eura ''osnovna administrativna naknada'' koju muškarci iz inozemstva plaćaju za pristup bazi i troškove terenskog rada u BiH.

Objavljeno je i da postoje VIP programi namijenjeni imućnijim klijentima, uključujući muškarce iz zaljevskih zemalja, te da timovi agencije dolaze u lokalne zajednice, kontaktiraju djevojke i obitelji i organiziraju susrete, uz zajamčenu diskreciju.

Navodi se da Zefaaf radi na otvaranju lokalnih podružnica u BiH te da osnivači odbacuju optužbe o povezanosti s trgovinom ljudima i tvrde da je riječ o zakonitom i dostojanstvenom povezivanju muslimanskih obitelji.

Kritičari, među ostalim, upozoravaju na komercijalizaciju braka, iskorištavanje teškog ekonomskog položaja mladih žena i rizik od trgovine ljudima.

U javnosti su se pojavile i tvrdnje o povezanosti pojedinaca s radikalnim krugovima te o natpisima povezanima s takozvanom Islamskom državom na nekim snimkama. Međutim, sami portali naglasili su da te tvrdnje nisu potvrđene i da zahtijevaju provjeru nadležnih tijela.

Prema dostupnim informacijama navedenima u tekstu, nema javno objavljenih reakcija Islamske zajednice u BiH, ministarstava unutarnjih poslova, SIPA-e, državnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima ni Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Međutim, reakcije su se pojavile na Facebook stranicama, a među ostalima upozorenje je objavila skupina ''Bošnjaci''.

''Upozoravamo javnost, posebno mlade Bošnjakinje, da se pojavila skupina ljudi koja obilazi bosanske gradove i nudi brakove. Nadležni bi trebali reagirati na ove aktivnosti nekakve organizacije, ispitati što im je namjera i rezultati jer dolaze u kafiće u blizini medrese, gdje uglavnom dolaze učenici medrese, objašnjavajući da arapski neženje, ali i oni kojima treba druga, treća i četvrta žena, na ovom mjestu mogu upoznavati djevojke za ženidbu. Predstavljaju bosanske muslimanke kao one koje traže malo mehra i gdje svadbe traju po nekoliko sati. Upozoravamo javnost da se s njima kreću i neki Bošnjaci, koji se često mogu vidjeti u društvu imama i muftija i na vjerskim programima'', navodi se u upozorenju.

Upozorenje je stiglo nakon što je na Facebooku objavljen videozapis ''gospodina iz Egipta'' koji u sarajevskom kafiću ''Divan'' predstavlja rad svoje aplikacije za upoznavanje.

Tragom tog videozapisa na Facebooku se mogu pronaći i druga upozorenja. U jednom od njih navodi se da je neimenovani ''Egipćanin iz Nizozemske'' primijećen u BiH te da ondje ima aplikaciju za neženje.

''Bilo kako bilo, doći u jedan kafić u blizini medrese, a zatim hodati po Bosni i Hercegovini, gdje uglavnom borave učenici medresa i pobožni vjernici, te arapskim neženjama, ali i onima kojima treba druga, treća ili četvrta supruga, predstavljati našu zemlju kao mjesto za upoznavanje djevojaka radi ženidbe, uz priču da su bosanske muslimanke one koje traže malo mehra i da svadbe traju svega nekoliko sati – prestrašno je. Prvo, ne znam kako su oni koji su ga vodili po Bosni mogli dopustiti da se naše djevojke i žene predstavljaju kao roba na tržnici. Drugo, ne mogu razumjeti kako je moguće da čovjek iz Bosne, koji ga očito vozi i pomaže mu u svemu tome, takve stvari smatra normalnima, kao da je sasvim u redu nuditi žene na takav način. Stvarno mi se počelo gaditi to što su se pojedinci prodali Arapima za šaku eura. Treće, zamolio bih alime, daije, vjernike i roditelje da skrenu pozornost djeci i mladima na ovu pojavu'', navodi se, među ostalim.

Naknadno su se na svojim društvenim mrežama oglasili i vlasnici spomenutog kafića.

''Povodom videozapisa koji je objavljen na društvenim mrežama, a u kojem je naš ugostiteljski objekt predstavljen na pogrešan i nedostojanstven način, osjećamo potrebu javno se oglasiti i jasno ograditi od takvog načina predstavljanja našeg objekta i naših vrijednosti. Naglašavamo da navedeni sadržaj nije nastao uz našu suglasnost niti je autor imao odobrenje za snimanje. Stavovi i poruke izneseni u videozapisu isključivo su odgovornost autora i ni na koji način ne predstavljaju vrijednosti, stavove niti način poslovanja Divana. Radimo na tome da videozapis bude uklonjen, a njegov autor i platforma bit će prijavljeni nadležnim institucijama, dok će pristup našem objektu biti trajno zabranjen. Naš ugled i odnos s našim gostima gradimo više od 20 godina i gosti su nam uvijek na prvom mjestu. Vaša privatnost, dostojanstvo, sigurnost i osjećaj ugode predstavljaju vrijednosti od kojih ne odstupamo'', poručili su.

Nije prvi put

BIRN/Justice Report još je 2016. pisao o rastućem broju brakova u kojima Bosanke postaju druge ili treće supruge imućnih muškaraca iz arapskih zemalja, uz pristanak oca ili brata.

Ti brakovi sklapani su samo vjerski, pred osobama koje izdaju dokument bez pravne važnosti.

Sarajevski muftija tada je izjavio da Islamska zajednica u BiH nema podataka o toj pojavi, a odvjetnici su podsjećali da je poligamija u BiH zabranjena i da se šerijatsko pravo ne primjenjuje.

Zefaaf u ''Uvjetima korištenja'' formalno zabranjuje privremene (mut'a), kratkoročne i ''običajne'' brakove, ali ne spominje poligamiju niti zahtjev za prethodnim građanskim brakom.

Zefaaf kombinira dva modela koja su na globalnoj razini predmet pozornosti.

• Međunarodna ''bračna putovanja''

Južnokorejske i kineske agencije godinama su vodile muškarce u Vijetnam i Kambodžu na višednevna putovanja tijekom kojih bi birali nevjestu.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) zabilježila je da je muškarac plaćao do 20.000 dolara, a obitelj mladenke dobivala oko tisuću, dok bi ostatak zadržavali posrednici.

Američki State Department 2007. godine takve je brakove posredovanjem agencija u Koreji okarakterizirao kao oblik trgovine ljudima.

Vijetnam je zabranio komercijalno bračno posredovanje, Kambodža je privremeno zabranila brakove sa strancima, Koreja je 2007. donijela poseban zakon o regulaciji agencija, koji među ostalim uključuje zabranu reklama koje sugeriraju trgovinu ljudima, a Kina je pokrenula akcije protiv internetskih posrednika.

SAD je 2005. donio zakon IMBRA, koji agencijama nalaže da ženi prije kontakta dostave informacije o prošlosti muškarca i o njezinim pravima.

Istraživanja, primjerice rad objavljen u časopisu Virginia Journal of International Law iz 2011., pokazuju da su žene koje dolaze preko ovakvih posrednika izložene visokoj razini obiteljskog nasilja i da proces često uključuje lažna obećanja koja prema međunarodnom pravu mogu predstavljati trgovinu ljudima.

Postoji i suprotno stajalište. Antropologinja Nicole Constable tvrdi da veza između posrednika i trgovine ljudima nije uvjerljivo dokazana te da se dio ovih žena svjesno i slobodno odlučuje na takav put.

• Muslimanske aplikacije za brak

''Muzz'', ''SingleMuslim'' i slične platforme suočavaju se s kritikama zbog lažnih profila, ucjena i prijevara.

Britanska organizacija Muslim Women's Network dokumentirala je slučajeve muškaraca koji namjerno ciljaju ranjive žene i od njih izvlače desetke tisuća funti, a policija u Dubaiju upozoravala je na kriminalne skupine koje objavljuju lažne bračne oglase.

U Indiji je razotkriveno više prevaranata koji su putem bračnih stranica obmanuli desetke žena.

Za razliku od aplikacija ''Muzz'' i ''SingleMuslim'', Zefaaf odstupa od uobičajenog modela jer organizira putovanja muškaraca u BiH, priprema im pozivna pisma za vize i pozicionira žene jedne nacionalnosti kao ''ponudu'' za koju jedna strana plaća, a druga ne.

Pravna strana

U Bosni i Hercegovini bračno posredovanje samo po sebi nije kazneno djelo.

Problem nastaje ako postoje elementi prisile, prijevare, obmane, zlouporabe teškog položaja ili davanja koristi osobi koja ima kontrolu nad drugom osobom radi iskorištavanja. To su elementi trgovine ljudima prema članku 186. (međunarodna trgovina ljudima) i članku 186.a (organizirana međunarodna trgovina ljudima) Kaznenog zakona BiH, odnosno člancima 210.a i 210.b Kaznenog zakona FBiH, članku 145. Kaznenog zakona RS-a i odgovarajućim odredbama u Brčko distriktu.

Prisilni brak kao oblik iskorištavanja prepoznat je u izvješćima državnog koordinatora.

Vjerski brak u BiH nema pravni učinak, a prema Obiteljskom zakonu FBiH brak se sklapa pred matičarom i dvama svjedocima.

Vjerski obred bez građanskog vjenčanja ne proizvodi pravne posljedice. Žena nema zakonska prava supruge, uključujući imovinska prava, uzdržavanje i nasljeđivanje. Poligamija je zabranjena.

Ako Zefaafov ''šerijatski matičar'' ovjerava ugovore bez prethodnog građanskog braka, žene ostaju bez pravne zaštite.

Ponuda ''službenog poziva'' za vizu BiH otvara pitanje tko je pozivatelj. Pozivno odnosno jamstveno pismo u BiH mora izdati pravna ili fizička osoba registrirana ili nastanjena u BiH, koja preuzima odgovornost za stranca.

Organiziranje putovanja uz naplatu u BiH u pravilu zahtijeva registriranu i licenciranu turističku agenciju.

Nije bilo moguće utvrditi ima li Zefaaf registrirano trgovačko društvo ili podružnicu u BiH.

Također, platforma prikuplja fotografije, videosnimke, glasovne poruke i podatke o vjerskoj pripadnosti, koji predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka. Zadržava pravo nadzirati razgovore.

Ako ima aktivnosti u BiH, podliježe nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

S druge strane, BiH se godinama nalazi u drugoj kategoriji izvješća State Departmenta o trgovini ljudima, uz upozorenja o blagim kaznama, neusklađenim zakonima i nedostatku kapaciteta za istrage.