Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
Gostovanje u Kompasu

Pavković o odlasku Mate Bobana: "Tvrdim da je morao podnijeti ostavku"

Jozo Pavković govorio je o okolnostima odlaska Mate Bobana s dužnosti predsjednika Herceg-Bosne te otkrio detalje političkih pritisaka.

"Mate Boban nije svojevoljno napustio dužnost predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, nego je njegov odlazak bio rezultat političkog pritiska", ustvrdio je Jozo Pavković, autor monografije "1860 dana", gostujući u emisiji Kompas RTV Herceg-Bosne.

Pavković je govorio o okolnostima Bobanova odlaska na skupu u Livnu, navodeći kako je jedan od razloga bilo i pismo upućeno kardinalu Franji Kuhariću, u kojem mu je Boban zamjerio odnos prema Bosni i Hercegovini i blagonaklonost prema bošnjačkoj strani.

"Vatikan je to jako zamjerio, državni vrh u Hrvatskoj, a da ne kažem Katolička crkva. To je bila jedna kombinacija s tim što je on bio neprihvatljiv Bošnjacima ili međunarodnoj zajednici. A zamislite, on je neprihvatljiv, a prihvatljivi su recimo Karadžić, Milošević i svi drugi akteri koji su potpisivali Washingtonski sporazum. Tvrdim da je morao podnijeti ostavku", rekao je Pavković.

Prema Pavkovićevim riječima, Boban je teško prihvatio odlazak s dužnosti i nadao se povratku, do kojeg ipak nije došlo.

"Predsjedničko vijeće je preuzelo njegovu funkciju. Nakon nekog vremena je dogovarano tko će biti umjesto Bobana, pa je bilo predloženo da to bude Zoran Buntić. To javnost mislim da i ne zna, a HDZ je preuzeo Božo Rajić", kazao je.

Pavković traži reviziju haaške presude

Govoreći o presudi Haaškog suda šestorici bivših vojnih i političkih dužnosnika Herceg-Bosne, Pavković je ocijenio kako se njezino značenje u javnosti pogrešno tumači.

Smatra da se odgovornost pojedinaca neopravdano prenosi na Herceg-Bosnu u cjelini te da se hrvatska strana previše pomirila s takvim tumačenjem.

"Što se tiče datuma presude 29. studenoga, ništa nije slučajno. Mi smo tu kapitulirali", izjavio je Pavković.

Istaknuo je kako smatra da treba jasnije govoriti o ulozi Herceg-Bosne u obrani Bosne i Hercegovine.

"Unijeli smo ju u temelje Federacije, unijeli smo ju u temelje države i mi moramo biti ponosni na ono što smo radili, a ne slegnuti glavu i gotovo prihvatili UZP", poručio je.

Pavković smatra da je revizija presude nužna, a naveo je kako je upravo ta tema bila jedan od motiva za pisanje monografije.

Prisjetio se osnivanja Federacije BiH

Pavković je iznio i svoje viđenje okolnosti osnivanja Herceg-Bosne, tvrdeći da je ono djelomično bilo povezano sa zahtjevima međunarodne zajednice.

Prema njegovim riječima, tadašnji mirovni planovi predviđali su preustroj Bosne i Hercegovine u zajednicu triju republika, a njihovo prihvaćanje trebalo je potvrditi u parlamentima.

Budući da Hrvati u tom trenutku nisu imali vlastiti parlament, Pavković smatra da je osnivanje Herceg-Bosne omogućilo uspostavu predstavničkog tijela koje je moglo sudjelovati u prihvaćanju tih planova.

Prisjetio se i Ustavotvorne skupštine Federacije BiH održane 1. travnja 1994. godine u Sarajevu, kojoj je osobno nazočio.

Ispričao je kako je dolazak 44 hrvatska zastupnika iz Splita vojnim zrakoplovom nekoliko puta odgađan, a u Sarajevo su stigli nakon pritisaka.

Prema njegovu svjedočenju, predsjednik Skupštine Miro Lazović nije želio započeti zasjedanje dok je u dvorani bio Jadranko Prlić, koji ju je potom napustio u pratnji Krešimira Zubaka.

Pavković se prisjetio i izjave Rasima Kadića, koji je hrvatske predstavnike nazvao fašistima, kao i zahtjeva hrvatskih zastupnika da se u dvorani postavi zastava Herceg-Bosne.

Kazao je kako je pronađena zastava s prvim bijelim poljem, koja je potom postavljena.

"Herceg-Bosna nije završena priča"

Pavković je poručio kako, prema njegovu mišljenju, pitanje Herceg-Bosne ostaje otvoreno sve dok Hrvati ne ostvare punu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini.

"Vrijednosti Herceg-Bosne moramo promovirati. Ne smijemo potiho govoriti o Herceg-Bosni. Ja se nadam da će i mediji i političari i sva javnost u budućnosti biti puno glasniji", izjavio je.

Fotografije iz ratnih godina

Jozo Pavković dugogodišnji je glavni urednik Večernjeg lista BiH i ratni fotoreporter koji je tijekom rata obišao gotovo sva ratišta u Bosni i Hercegovini.

U monografiji "1860 dana" prikupio je dio svoje fotografske arhive nastale tijekom ratnih godina.

U posebnom izdanju Kompasa posvećenom Herceg-Bosni prikazane su brojne fotografije, od kojih su mnoge prvi put predstavljene javnosti.

Fotografije prikazuju zbivanja na prvim crtama bojišnice, u opkoljenim enklavama i svakodnevni život stanovništva tijekom rata.

Obuhvaćena su područja Mostara, Ravnog, Širokog Brijega, Gruda, Ljubuškog, Posušja, Čitluka, Međugorja, Neuma, Stoca, Čapljine, Uskoplja, Bugojna, Rame, Konjica, Jablanice, Lašvanske i Lepeničke doline, Žepča, Usore, Posavine, Vareša, Kaknja, Sarajeva, Tomislavgrada, Kupresa, Livna, Grahova, Glamoča, Jajca, Drvara, Mrkonjić Grada, Bihaća i Banje Luke.

Pavković je istaknuo kako je monografijom želio sačuvati fotografska svjedočanstva o ratnim događanjima i ljudima koji su ih proživjeli.

Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.

POVEZANO