Novo istraživanje o BiH: Ruski utjecaj najjači kroz politiku i podjele

Bosna i Hercegovina i Crna Gora ostaju među najizloženijim državama Zapadnog Balkana kada je riječ o stranom utjecaju, navodi se u novom istraživanju Centra za sigurnosne studije "Bosnia and Herzegovina and Montenegro between Chinese, Russian, and Turkish Influence" autorice Malwine Cymanowske.

Studija CSS-a analizira na koji način Rusija, Kina i Turska ostvaruju svoje geopolitičke interese u dvjema državama koje još nisu članice Europske unije.

Prema autorici, svaka od ovih sila koristi različite instrumente utjecaja, od ekonomskih ulaganja i infrastrukturnih projekata do političkog djelovanja, dezinformacija i kulturne diplomacije.

Kineski utjecaj, kako se navodi, dominantno je ekonomski i temelji se na kreditima za infrastrukturu i energetske projekte. Istraživanje, međutim, upozorava da Peking sve više koristi i elemente takozvane "oštre moći", kroz tehnološku ovisnost i netransparentne ugovore.

Za razliku od Kine, ruski utjecaj u BiH prvenstveno se oslanja na političke i društvene mehanizme. Autorica navodi da Rusija koristi etničke i vjerske podjele, kampanje dezinformiranja i protivljenje euroatlantskim integracijama kako bi očuvala svoj utjecaj u regiji.

Političke podjele kao instrument

Kada je riječ o BiH, u istraživanju se navodi da Rusija kontinuirano kritizira Daytonski mirovni sporazum, predstavljajući ga kao nestabilan okvir koji su nametnule zapadne sile. Pritom se ističe da Moskva vlastima RS-a ne pruža samo političku podršku, nego djeluje i kao svojevrsni politički pokrovitelj.

Kako se navodi, Moskva potiče retoriku usmjerenu na potencijalno ujedinjenje RS-a sa Srbijom. Dodaje se i da Kremlj širi narative prema kojima se Srbi suočavaju sa sustavnom diskriminacijom ne samo u BiH, nego i u Crnoj Gori i na Kosovu.

"Rukovodstvo RS ostaje otvoreno prorusko. Njen prethodni predsjednik, Milorad Dodik, je među najodanijim europskim saveznicima Vladimira Putina, često ponavljajući antizapadnu retoriku Kremlja. Ovo savezništvo značajno ometa geopolitički i institucionalni napredak BiH. I političari iz RS i ruski dužnosnici dosljedno osporavaju autoritet visokog predstavnika, odbacuju rezolucije UN u vezi s genocidom u Srebrenici i protive se integraciji BiH u zapadne strukture poput EU i NATO-a", navodi se u istraživanju.

Utjecaj i u društvu

Prema istraživanju, ruski utjecaj nije ograničen samo na političke elite. Moskva se u dijelu srpske populacije predstavlja kao zaštitnik pravoslavlja, panslavizma i tradicionalnih vrijednosti, zbog čega uživa značajnu podršku dijela javnosti.

Poseban prostor za djelovanje, navodi autorica, predstavlja fragmentirani medijski sustav Bosne i Hercegovine. Odvojeni javni emiteri i različiti narativi dodatno produbljuju etničke podjele, što Rusija koristi za širenje svojih političkih poruka i dezinformacija.

"Ovo okruženje olakšava stvaranje divergentnih narativa prilagođenih specifičnoj etničkoj publici. Umjesto da potiče pomirenje. Ova medijska polarizacija dodatno dijeli već fragmentirano društvo – situaciju koju Rusija aktivno iskorištava", ističe se u istraživanju.

Manji ekonomski utjecaj

Istraživanje pokazuje da je ekonomski utjecaj Rusije znatno manji od političkog. Iako je Rusija važan trgovinski partner Bosne i Hercegovine, njezin udio u ukupnom uvozu tijekom 2025. godine iznosio je 0,9 posto, dok je Europska unija sudjelovala s oko 58 posto.

Glavni primjer ruskog ekonomskog prisustva je Rafinerija nafte Brod, koja je od 2007. godine u većinskom vlasništvu ruske kompanije NjeftegazinKor.

Autorica navodi da je nakon promjene upravljanja broj zaposlenih smanjen za oko 1.000 radnika, dok je dug rafinerije povećan sa 175,6 milijuna na više od 821 milijun konvertibilnih maraka.

Nakon požara 2018. godine rafinerija više ne prerađuje naftu, a istraživanje ocjenjuje da je njezina geopolitička vrijednost za Moskvu veća od ekonomskog značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Rizik zbog sankcija

Nakon ruske agresije na Ukrajinu, Moskva je pod američkim i europskim sankcijama. Autorica upozorava da Rusija istražuje mogućnosti korištenja Bosne i Hercegovine kao potencijalnog kanala za plasman robe na zapadna tržišta unatoč sankcijama.

Takav razvoj događaja mogao bi imati ozbiljne političke i ekonomske posljedice za Bosnu i Hercegovinu i dodatno usporiti njezin put prema Europskoj uniji.

Zaključak istraživanja je da ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini ostaje prije svega politički i destabilizirajući. Umjesto ulaganja u razvoj, strategija Moskve temelji se na produbljivanju etničkih podjela, širenju dezinformacija i blokiranju europskih i euroatlantskih integracija, dok institucionalna slabost Bosne i Hercegovine dodatno povećava prostor za strani utjecaj.