Nakon požara u BiH prijeti nova opasnost

U razdoblju nezapamćene suše koja već dugo traje, Bosna i Hercegovina suočava se s velikim brojem požara koje pokušavaju obuzdati vatrogasci, mještani, dobrovoljci, helikopteri Oružanih snaga BiH i Zeničko-dobojske županije te dva kanadera angažirana za ovu sezonu.

Raspoložive snage, međutim, teško odgovaraju razmjerima požara koji su zahvatili područja Konjica, Tomislavgrada, Bosanskog Grahova, Nevesinja, Trebinja, Bileće i drugih dijelova zemlje. Dok se vatrogasci bore s vatrenom stihijom, svi s nestrpljenjem očekuju kišu.

Opožarena područja prijete novim problemima

Stručnjaci upozoravaju kako gašenje posljednjeg plamena neće značiti i kraj opasnosti, ako se ne saniraju posljedice koje požari ostavljaju iza sebe.

Profesor Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Dalibor Ballian podsjetio je da je požar, koji je prethodio obilnim padalinama, bio jedan od čimbenika koji su pridonijeli tragediji u Konjicu i Donjoj Jablanici, upozoravajući da bi se sličan scenarij mogao ponoviti, piše Avaz.

"S jačim padalinama sve će krenuti nizbrdo. Kamen, suho drvo koje nije izgorjelo, sve što je ostalo nakon požara i što može sletjeti dolje može napraviti problem. Sada je sve do vlasti", kazao je Ballian.

Istaknuo je kako su, osim izravne opasnosti za stanovništvo, posljedice požara vidljive i kroz poremećaj vodnog režima te smanjenje kvalitete zraka.

Posebno je upozorio na područje Prenja, gdje je zbog konfiguracije terena obnova šuma iznimno zahtjevna.

"To su dolomitni sipari, tu je šuma u zaštitnoj funkciji i možete zamisliti što se događa kada je izgubite. Odmah je potrebno ukloniti preostalo drveće koje nije izgorjelo, napraviti kanale za odvod suvišnih voda, a za sve to su potrebna sredstva", rekao je Ballian.

Dodao je kako je najveći problem osigurati financiranje takvih zahvata jer, kako navodi, šumarstvo i Grad Konjic sami ne mogu snositi taj teret.

Donja Jablanica pokazala što dolazi nakon požara

Direktor Zavoda za geologiju Federacije BiH Vedad Demir upozorava kako se posljedice velikih požara često pojavljuju godinama nakon što se vatra ugasi.

Prema njegovim riječima, primjer Donje Jablanice pokazao je da požar nije završen u trenutku kada nestane posljednji plamen.

"U slivu Donje Jablanice šumski požar dogodio se približno tri godine prije katastrofe iz listopada 2024. godine. Na opožarenoj strani sliva došlo je do propadanja vegetacijskog i korijenovog sustava, koji je imao važnu ulogu u stabilizaciji rastresitog materijala na strmim padinama", rekao je Demir.

Dodao je kako su upravo na opožarenim područjima nastala plitka klizišta, odroni i drugi procesi koji su, zajedno s ekstremnim padalinama, sudjelovali u stvaranju razornog bujičnog toka.

Demir upozorava da se požari na području Konjica ne smiju promatrati samo kroz trenutačnu materijalnu štetu jer će opožarene padine s vremenom gubiti stabilnost.

"Ako se to poklopi s ekstremnim padalinama i drugim vremenskim pojavama koje klimatske promjene čine sve izraženijima, mogu se stvoriti uvjeti za nova klizišta, bujične i blatne tokove pa i katastrofe poput one koju smo vidjeli u Donjoj Jablanici i Konjicu", istaknuo je.

Dodao je kako ni pošumljavanje, iako nužno, ne može odmah vratiti izgubljenu funkciju šume.

"Potrebna su desetljeća da nova šuma razvije korijenov sustav koji može preuzeti stabilizacijsku ulogu zrelih stabala koja danas nestaju u požarima", zaključio je Demir.

Stručnjaci smatraju kako nakon završetka požarne sezone treba identificirati kritična opožarena područja, posebno slivove i strme padine iznad naselja, prometnica i infrastrukture, procijeniti njihovu geološku i erozijsku osjetljivost te uspostaviti dugoročni nadzor i zaštitne mjere.