Minka Kreho imenovana za novu predsjednicu Suda BiH

Drugog dana sjednice Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) nakon izlaganja programa rada sutkinje Minke Kreho, koja od 2023. godine obnaša funkciju vršiteljice dužnosti predsjednika Državnog suda, Vijeće je imenovalo za predsjednicu tog suda.

Tijekom svog izlaganja, sutkinja Kreho je istaknula kako Sud BiH jedini radi predmete genocida i zločina protiv čovječnosti, dok manje složene predmete upućuje na entitetske sudove. Također je navela i da jedino Apelacijski odjel radi izborne žalbe.

Manjak sudaca

Sutkinja Kreho je ukazala na probleme koje je uočila u ovoj instituciji, između ostalog, činjenicu da je ove godine četvero sudaca otišlo u starosnu mirovinu, a sljedeće je planirano da ode njih osam. Ukazala je da trenutno Sud broji 42 sudaca, ali da problem postoji, iako je Vijeće u rujnu izabralo četvero sudaca, javlja Detektor.

''Znamo da će financijske provjere trajati jedno duže razdoblje tako da sam ja odmah po odlasku svakog od ovih sudaca njegove predmete, da ne bi stajali, rasporedila u postojeća Vijeća i oni su već u radu. Međutim, iduće godine će to biti malo teži problem kad ode osam sudaca u mirovinu kako ćemo to organizirati s umanjenim brojem sudaca'', rekla je Kreho.

Kao jedan od problema Kreho je navela i sustav kontrole privremeno i trajno oduzetih predmeta i podsjetila kako je ove godine jedan uposlenik KDP-a pritvoren te mu je izrečena presuda, i da ovo nije prvi slučaj.

''Mi smo sad pooštrili kontrole u KDP-u. Čak smo u pregovorima s Centralnom bankom da novac koji je oduzet, da ga smjestimo u neki posebni trezor, gdje ne bi bio taj novac dat u opticaj'', rekla je.

Milijuni

Kreho je istaknula da je glavni problem za Sud ne postojanje Agencije za upravljanje privremeno oduzetom imovinom, te izostanak postupanja Pravobraniteljstva u predmetima prinudne naplate sudskih troškova i imovinske koristi. Ona je pojasnila da je ranije donesena odluka da sam sudac koji je donio presudu koja je postala pravosnažna pokreće izvršni postupak.

''Na taj način smo uspjeli za ove dvije godine preko osam milijuna maraka ubaciti u državni proračun, u kasu, jer Pravobraniteljstvo ne želi to raditi'', rekla je.

Prednost Suda, prema sutkinji Kreho, je visok stupanj efikasnosti kvaliteta rada, kao i visok stupanj stručnosti i specijaliziranosti sudaca i osoblja.

Ona je kazala, između ostalog, da Odjel za podršku svjedocima ovog Suda je dosad radio isključivo na predmetima ratnih zločina i pružao psihološku i psihičku pomoć svjedocima u ovim predmetima, a da je sada to prošireno i na predmete organiziranog kriminala, kao i korupcijske i financijske predmete.

Borba protiv korupcije

Kreho je rekla da je tijekom posljednje tri godine uvela i dane otvorenih vrata za strane i domaće studente prava, kao i transparentnije izvještavanje o svakom suđenju i objavama presuda.

''Uveli smo da u isto vrijeme dok se čita objava presude da u to vrijeme izlazi i priopćenje za sve medije o toj presudi kako bismo na neki način ograničili drukčije tumačenje onoga što je sudac pročitao na objavi presude'', rekla je.

Sud BiH, kako je naglasila, puno pažnje polaže na edukacije, koje i sam inicira.

''Moj cilj je da se poveća efikasnost i kvalieta rješavanja predmeta organiziranog kriminala i korupcije'', rekla je Kreho, te dodala da se dodatno prate i predmeti pranja novca i financiranja terorizma.

Izborom novih sudaca, kako je kazala, sutkinja Kreho planira prebaciti jedno vijeće s Odjela ratnih zločina na Odjel organiziranog kriminala, obzirom da je sada već manji broj predmeta ratnih zločina, dok se ovi drugi predmeti povećavaju.

Predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić je kazao da je Vijeće primijetilo određenu disproporciju sudaca Odjela I i II u smislu održavanja ročišta suđenja, te je upitao hoće li spremni raditi određene korekcije.

Deset optuženih preminulo

Kreho je navela da je tražila evidenciju o zaduženosti i da se uvjerila da suci jednako zaduženi. Ona je pojasnila da je u periodu od posljednjih šest ili sedam mjeseci završeno 17 predmeta ratnih zločina, od kojih je sedam okončani presudom, u deset njih je optuženi preminuo.

''Samo to Vam je pokazatelj da vrijeme je proteklo. Razbolijevaju se optuženi, razbolijevaju se svjedoci'', kazala je.

Dodatno je ukazala na kompleksnost predmeta ratnih zločina gdje je nekada Vijeće onemogućeno da nastavi rad jer se ne može razdvojiti predmet, pa se mora čekati da optuženi ozdravi kako bi se suđenje nastavilo.

Ostali članovi Vijeća nisu imali pitanja za Kreho.

Nakon glasanja koje je bilo zatvoreno za javnost, sutkinja Kreho imenovana je za predsjednicu Sud BiH.

Kreho je za sutkinju Državnog suda imenovana u siječnju 2007. godine. Prije toga je bila sutkinja za prekršaje općine Centar Sarajevo, od 1995. je izabrana za sutkinju Općinskog suda, gdje je radila do 2003., kada je izabrana za sutkinju sarajevskog Kantonalnog suda, gdje je ostala do imenovanja u Sud BiH.

Nakon uhićenja tadašnjeg predsjednika Državnog suda Ranka Debevca sredinom prosinca 2023. je imenovana za vršiteljicu dužnosti predsjednika Suda BiH.