Formiranje rezervnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova Republike Srpske predstavlja jasnu političku poruku nastavka politike podrivanja političkog poretka i produbljuje političke tenzije između entiteta, kao i unutar same države.
To je u razgovoru za Fenu izjavio profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Armin Kržalić, ističući kako ovakav potez vidi isključivo kao ''još jednu Dodikovu političku provokaciju i sredstvo unutarnjopolitičke mobilizacije'', a nikako kao nužnu sigurnosnu mjeru.
Prema njegovim riječima, ovakva odluka nije opravdana ni sa sigurnosnog ni s ekonomskog aspekta.
''S ekonomskog aspekta, uvođenje i održavanje rezervnog sastava policije dodatno opterećuje entitetski proračun koji već ima ograničene resurse. Riječ je o neopravdanom i politički motiviranom ulaganju koje ne daje proporcionalan doprinos društvenoj sigurnosti'', kazao je Kržalić.
U sigurnosnom smislu, dodaje, ovakav pristup izaziva osjećaj straha, neizvjesnosti i dodatno potiče etničke podjele među stanovništvom.
''Posebno zabrinjava mogućnost stvaranja paralelnih struktura koje bi mogle djelovati izvan standardnih procedura nadzora i kontrole, što dodatno opravdava potrebu za međunarodnim nadzorom nad ovim procesom. Ovakva ideja povećava i rizik od eskalacije incidenata u kontekstu međuentitetskih odnosa ili tijekom javnih prosvjeda'', upozorava Kržalić.
Postavlja i pitanje zašto vlasti RS-a nisu odlučile jačati kapacitete civilne zaštite i popunjavati redovni policijski kadar.
''Policiji nedostaje više od tisuću policajaca. Zbog čega se ne ulaže u njihovo zapošljavanje? Je li cilj potaknuti mlade da napuštaju BiH i traže posao izvan zemlje? To je pitanje koje trebaju postavljati mladi ljudi, ali i uplakani roditelji čija djeca odlaze. Isto pitanje vrijedi i za Federaciju BiH'', kaže Kržalić.
Na kraju zaključuje kako formiranje rezervnog sastava MUP-a RS nije samo sigurnosno pitanje, već ozbiljno zadire u ustavnopravni poredak BiH, narušava političku stabilnost i šteti međuetničkim odnosima.
''Umjesto jačanja povjerenja i koordinacije između sigurnosnih agencija, ovakve mjere doprinose daljnjoj fragmentaciji i politizaciji sektora sigurnosti. Rezervni sastav može povećati osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja građana u sigurnosne institucije'', zaključuje Kržalić.
