Koje je rješenje za električne romobile u Mostaru? Policiji su ruke vezane, bolnica bilježi sve više ozljeda

Ako ste se posljednjih mjeseci prošetali Fejićevom, prešli preko Rondoa ili krenuli duž Avenije, teško da vam u nekom trenutku tik uz noge nije projurio električni romobil. Bez zvuka motora, često i bez ikakva upozorenja, vozači romobila provlače se između pješaka, prelaze preko nogostupa i iznenada izlaze na kolnik.

Ono što je u početku djelovalo kao praktičan i ekološki način izbjegavanja gradskih gužvi, na mostarskim se ulicama pretvorilo u prometnu sivu zonu. Romobila je sve više, voze sve brže, a za upravljačem su nerijetko djeca bez kacige, nadzora i osnovnog poznavanja prometnih pravila.

Problem dodatno komplicira činjenica da zakon električne romobile uopće ne prepoznaje kao posebnu kategoriju vozila. Policija zbog toga nema jasno propisane ovlasti, a građani svakodnevno svjedoče vožnji po nogostupima, kolnicima i pješačkim prijelazima bez jasnih pravila i odgovornosti.

Ruke vezane zakonima koji ne postoje

Korijen problema nalazi se u važećem Zakonu o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH, u kojem električni romobili nisu posebno definirani.

Prema podacima Uprave policije MUP-a HNŽ-a, tijekom 2025. i u dosadašnjem dijelu 2026. godine evidentirano je 11 prometnih nesreća u kojima su sudjelovale osobe na električnim romobilima. U dvije nesreće sudjelovali su maloljetnici.

Riječ je samo o slučajevima u kojima je policija obavila očevid. Padovi nakon kojih sudionici nisu pozvali policiju, kao ni brojne opasne situacije koje završe bez sudara, ne ulaze u službenu statistiku.

"Pojam električnog romobila u važećem zakonu nije posebno pravno reguliran. Mislimo prvenstveno na definiciju i klasifikaciju vozila, dopuštenu snagu i brzinu, površine za kretanje, obveznu opremu, dob vozača i kaznene odredbe", naveli su iz MUP-a HNŽ-a za Bljesak.info.

Policijski službenici zato nemaju jasnu osnovu za kažnjavanje vožnje bez kacige ili kretanja površinama na kojima romobili predstavljaju opasnost. Kada se dogodi nesreća, moraju se oslanjati na postojeće odredbe i električni romobil tumačiti u okviru općih pravila koja vrijede za vozila.

"Dijete vidi cestu i samo vozi"

Diplomirani inženjer prometa Dario Drmać upozorava kako velik broj vozača romobila ne poznaje prometna pravila niti ih se pridržava, a poseban su problem sve mlađa djeca za upravljačem.

"Romobilom može upravljati osoba starija od 14 godina, ali svjedoci smo da ih voze mnogo mlađa djeca. Kada čujemo da se djetetu nešto dogodilo, zabrinutost opravdano raste", kazao je Drmać u razgovoru za Bljesak.info.

Romobili su problematični i kada se kreću kolnikom. Vozačima automobila često prilaze iz smjera iz kojeg ih ne očekuju, osobito tijekom skretanja i na raskrižjima.

"Vozača automobila to zatekne. Romobil se pojavi sa strane s koje ne bi smio, često presiječe put s desne strane dok ste u fazi skretanja. Viđao sam situacije u kojima vozač uopće ne stigne reagirati jer ne zna što mu se dogodilo", objasnio je.

Drmać upozorava i na brzinu koju električni romobili mogu postići. Prema njegovim riječima, velik dio modela može razviti brzinu od oko 50 kilometara na sat, dok noviji i snažniji romobili dosežu i do 70 i 80 kilometara na sat.

Takvi modeli, dodaje, zasad nisu česti na mostarskim ulicama, gdje se uglavnom voze romobili čija je najveća brzina oko 30 kilometara na sat. No i to je, osobito za dijete, dovoljno za ozbiljne posljedice pri padu.

"Trideset kilometara na sat sasvim je dovoljno da pad djeteta od 12 ili 13 godina izazove opasne i ozbiljne posljedice", upozorio je.

Drmać zato smatra da su nužni kategorizacija romobila, jasno propisana dobna granica i sustavna edukacija.

"Prvo je potrebna hitna kategorizacija romobila, drugo stroga zabrana vožnje za mlađe od 14 godina, a treće obvezna edukacija. Dijete od 13 godina vidi cestu i samo vozi, njemu je sve isto", zaključio je Drmać.

Cijena nepažnje: Prijelomi, ozljede glave i lica

Posljedice takve vožnje vidljivi su i u Centru za urgentnu medicinu i hitni prijam Sveučilišne kliničke bolnice Mostar. S dolaskom toplijih dana liječnici redovito zbrinjavaju osobe ozlijeđene pri padu s električnih romobila.

"Riječ je o nekoliko pacijenata svakog mjeseca, a najveći dio čine djeca i maloljetne osobe jer voze bez odgovarajuće zaštitne opreme i nadzora", naveli su iz SKB-a Mostar za Bljesak.info.

Najčešće su ozljede glave i lica te prijelomi podlaktice, ručnog zgloba i šake. Bilježe se i nagnječenja prsnog koša i trbuha, dok u težim slučajevima može doći do ozljeda kralježnice i unutarnjeg krvarenja.

"Broj ozljeda povezanih s električnim romobilima je definitivno u porastu, što je očekivano s obzirom na njihovu veću popularnost i zastupljenost u prometu", rekli su.

Iz SKB-a Mostar upozoravaju kako bi određivanje minimalne dobi, edukacija i obvezno nošenje kacige mogli znatno smanjiti broj i težinu ozljeda. 

Roditelji kao jedina linija obrane

Dok se čeka jasna zakonska regulativa, najveća odgovornost ostaje na vozačima, roditeljima i skrbnicima.

"Iako regulativa ne definira ovu oblast, odgovornost za sigurnost djece prvenstveno je na roditeljima i skrbnicima. Savjesnim pristupom i nadzorom moguće je znatno smanjiti rizik od ozljeđivanja", poručili su iz MUP-a HNŽ-a.

Policija roditeljima savjetuje da inzistiraju na kacigama i reflektirajućoj opremi, da djeci ne dopuštaju vožnju po mraku i prometnim cestama te da ih upozore na opasnost korištenja mobitela i slušalica tijekom vožnje.

Električni romobili već su postali dio mostarske svakodnevice i neće nestati s ulica. Pitanje je samo koliko će još vremena proći prije nego što ih zakon prepozna, jasno odredi gdje se smiju voziti i propiše tko njima smije upravljati.

Do tada sigurnost pješaka, vozača i djece ne ovisi o pravilima koja još ne postoje, nego o oprezu i odgovornosti onih koji drže upravljač.