Građani BiH žele neovisno pravosuđe i institucije koje rade za sve

Nakon što je krajem listopada u Ujedinjenim narodima predstavljeno istraživanje "Repozicioniranje građana u središte mira i političkog napretka", publikacija je u ponedjeljak službeno predstavljena i u Rektoratu Sveučilišta u Sarajevu.

Rektor Sveučilišta u Sarajevu, prof. dr. Tarik Zaimović, istaknuo je kako istraživanje potvrđuje da, unatoč postojećim političkim i društvenim podjelama, građani Bosne i Hercegovine dijele važne vrijednosti i očekivanja kada je riječ o miru, jednakim pravima i odgovornim institucijama.

"Naš je cilj da znanstveno znanje, međunarodnu akademsku suradnju i studentske inicijative pretvaramo u konkretne aktivnosti koje jačaju međusobno povjerenje, povezuju zajednice i stvaraju temelje održivog mira", naglasio je Zaimović.

Anketa provedena na više od 2000 građana

Anketa provedena na više od 2000 građana, kroz 18 ustavnih pitanja, pokazala je da ispitanici različitih etničkih skupina imaju vrlo slične stavove o nacionalizmu, populizmu, ekonomskoj politici, pa čak i o ratu u Bosni i Hercegovini.

Mir i stabilnost glavni su ustavni prioriteti građana, a slijede jednaka prava, borba protiv korupcije, politička odgovornost i gospodarski razvoj. Svi ti prioriteti našli su se ispred prava etničkih skupina. Neovisnost pravosuđa na prvom je mjestu među ustavnim pitanjima u svakoj etničkoj skupini.

Rezultati pokazuju da se, više od 30 godina nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, građani mnogo više slažu oko toga kako bi javne institucije trebale funkcionirati nego oko načina na koji bi politička vlast trebala biti organizirana. Također, češće surađuju unatoč podjelama nego što to sugeriraju politički i javni diskurs.

Tri od četiri ispitana građanina žele da sudstvo i tužiteljstvo budu potpuno neovisni o političkom utjecaju. Taj stav dijeli najmanje 72 posto ispitanika u svakoj etničkoj skupini.

Kroz panel-rasprave Sveučilište u Sarajevu i Vijeće za razmjenu Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine, u suradnji s Pravnim fakultetom te Fakultetom za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Sveučilišta u Sarajevu, predstavili su istraživačke nalaze utemeljene na stavovima građana i suradnji preko linija podjela u Bosni i Hercegovini.

Razgovaralo se i o njihovoj važnosti za uključivu izgradnju mira, utemeljenu na lokalnom vlasništvu, u podijeljenim i postkonfliktnim društvima.

Generalna direktorica Instituta za razvojni utjecaj te suosnivačica i članica nadzornog odbora Vijeća za razmjenu SAD-a i BiH Azra Kačapor-Nurkić navela je kako istraživanje pokazuje da građani Bosne i Hercegovine imaju različite poglede na uređenje političke vlasti, ali i brojna zajednička očekivanja od institucija.

"Žele da one budu odgovorne, nepristrane i da rade u interesu svih. Istraživanja također pokazuju da suradnja unatoč postojećim podjelama već postoji i da je možemo učiniti trajnijom ako je povežemo s institucijama, jasnom odgovornošću i potrebama građana", istaknula je Kačapor-Nurkić.

Fokus je na suradnji i obnovi institucija u BiH

Direktor programa za studije genocida na Sveučilištu Yale David J. Simon pojasnio je kako se njihov rad bavi mogućnostima suradnje i institucionalne izgradnje u Bosni i Hercegovini.

"Zanimaju me putovi kojima država i društvo mogu pokušati ponovno se izgraditi nakon sukoba, bez obzira na to koliko je teško, ali i nužno, napraviti taj korak", naglasio je Simon.

Redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Luksemburgu Josip Glaurdić naveo je kako istraživanje provedeno u okviru projekta CONSENT BiH Sveučilišta u Luksemburgu pokazuje da Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali imaju iznenađujuće slične šire političke stavove i očekivanja od institucija, unatoč značajnim razlikama u pogledima na ustavno uređenje i raspodjelu političke moći.

"Rezultati također dovode u pitanje pretpostavku da etničke zajednice imaju jedinstvene stavove o ustavnim pitanjima, otkrivajući značajne razlike unutar samih zajednica i ukazujući na to da su mogućnosti za politički kompromis složenije nego što se obično prikazuje u političkim raspravama", istaknuo je Glaurdić, priopćeno je iz Sveučilišta u Sarajevu.