Građani BiH, njih 118, koji su završili u sirijskim kampovima, već godinama prolaze kroz agoniju i neizvjesnost.
Kako je potvrđeno za portal "Nezavisne novine" iz Ministarstva sigurnosti BiH, u izbjegličkim kampovima Al Hol i Roj te pritvorskim jedinicama na sjeveroistoku Sirije nalazi se 52 odraslih državljana BiH, od toga 22 muškarca i 30 žena, te njih 66 maloljetne djece.
Posljednje spašavanje zabilježeno je 19. prosinca 2019. godine, kada su vraćeni državljani BiH iz Sirije, njih ukupno 25 – sedam muškaraca, šest žena i 11 djece, te jedno dijete bez pratnje.
Od tada, rezultati nisu vidljivi. Ujedinjeni narodi su više puta pozvale zemlje da prihvate i vrate svoje državljane te okončaju neprikladan boravak djece i žena u zatvorenim kampovima. Procijenjeno je da je oko 8.500 žena i djece u kampovima iz oko 60 stranih zemalja.
Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije, kaže da su se o ovom problemu već izjašnjavali te istaknuli da BiH u konkretnom slučaju krši međunarodne norme, odnosno ne ispunjava obaveze koje je dužna da ispuni.
"Svakom građaninu moramo omogućiti povratak i uraditi sve na tom planu. Ostaje taj problem koji se ne rješava", rekao je Hadžović.
Prema njegovim riječima, ovo što se (ne) događa neozbiljno je prema građanima BiH.
"Osim nekih obećanja, ništa nije urađeno na tom planu, što je neprihvatljivo. Obaveza je države da se brine o svojim građanima", naglasio je Hadžović.
Način na koji država (ne) postupa u konkretnom slučaju, možda bi se mogao ilustrirati na još jednom primjeru. Naime, pokušali smo dobiti stav od ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ali nam se nije javljao na pozive, niti je odgovorio na poruku koju smo mu poslali i koju je vidio.
Iz Centra za sigurnosne studije ranije su upozorili da je proces repatrijacije i resocijalizacije žena i djece iz BiH, koji su prvo otišli u terorističke kampove, a potom smješteni u lošim izbjegličkim kampovima, složen problem i predstavlja izazov za institucije.
Podsjetili su da, prema Međunarodnom sporazumu o građanskim i političkim pravima, "nitko ne smije biti proizvoljno lišen prava da uđe u svoju državu".
Također su naglasili i da je, tijekom posjete BiH u listopadu 2023. godine, Rafi Gregorian, tadašnji zamjenik podtajnika Ujedinjenih naroda za borbu protiv terorizma, istakao važnost povratka državljana BiH iz kampova na sjeveroistoku Sirije, navodeći da su većina u toj grupi djeca koja su na nezakonit način lišena slobode i koja žive u teškim uvjetima, izložena stalnom nasilju i traumi.
Ranije je Savjet Europe upozorio BiH da će morati primiti nazad sve svoje državljane koji su boravili u Siriji tijekom ratnih zbivanja.
"BiH, kao članica UN-a i koja je potpisala i ratificirala većinu ugovora u vezi sa zaštitom ljudskih prava i Konvenciju o smanjenju broja apatrida, trebalo bi da ispuni svoje obaveze u vezi s pitanjem repatrijacije svojih državljana", naveli su iz Centra za sigurnosne studije.
Pojedini mediji su prije nekoliko mjeseci objavili da je oko 160 državljana BiH u Siriji, ali u različitim okolnostima, pa tako oni koji su na slobodi ne planiraju povratak, dok oni u zatvorima i kampovima žive u strahu.
Podsjetimo, grupa državljana BiH, koji su se nalazili u kampovima u Siriji, u skladu s ranijim zaključcima Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, stigli su u BiH krajem 2019. godine.
Po dolasku na Međunarodni aerodrom Sarajevo prošli su provjere Granične policije BiH, pružena im je neophodna pomoć, a nakon toga su transportirani u prihvatni centar zbog daljih pregleda i pružanja medicinske pomoći.
Zajedno s ovom grupom došlo je i sedam muškaraca, koji su, kako se sumnja, ratovali na strani terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, a koji su predati u daljnju nadležnost Tužiteljstva BiH.
U Ministarstvu sigurnosti BiH, sudeći po odgovoru koji su nam poslali, ne znaju kada će ostatak državljana BiH biti vraćen. Proces repatrijacije je, kako kažu, veoma složen, te zahtijeva učešće kako domaćih tako i međunarodnih institucija i organizacija.
"Savjet ministara BiH usvojio je Plan repatrijacije i Program reintegracije, rehabilitacije i resocijalizacije državljana BiH povratnika iz zona sukoba Sirije i Iraka zbog osiguranja neophodnih uvjeta za siguran, human i kontroliran povratak državljana BiH iz Sirije i Iraka i njihovu reintegraciju, rehabilitaciju i resocijalizaciju. Kada će se ovaj proces desiti, za sada nemamo pouzdane informacije", kazali su iz Ministarstva sigurnosti BiH za Nezavisne novine.
