BiH dobila instant plaćanja, novac će stizati za nekoliko sekundi

Bosna i Hercegovina dobila je domaći sustav instant plaćanja, koji bi u početnoj fazi trebao omogućiti prijenos novca između pojedinih banaka u roku od nekoliko sekundi.

Riječ je o pilot-projektu u koji je zasad uključen manji broj banaka, rekao je bankarski i financijski stručnjak Dino Osmanbegović.

Prema njegovim riječima, sustav predstavlja važnu promjenu u platnom prometu, ali u početnoj fazi postoje ograničenja u pogledu iznosa i broja korisnika.

''Riječ je o ubrzanom plaćanju. Naša zemlja treba se uključiti u digitalni sustav takozvanog trenutačnog plaćanja i to je dobra vijest. Sve što ubrzava i podiže kvalitetu platnog prometa i raspolaganja novcem dobrodošlo je'', rekao je Osmanbegović.

Pilot-faza sustava

Osmanbegović je naveo da bi instant plaćanja, nakon pune primjene sustava, trebala biti dostupna tijekom cijelog dana, vikendima i blagdanima, prenosi N1.

''Kada sustav instant plaćanja u punom kapacitetu bude uveden u uporabu, u svako doba dana i noći, sedam dana u tjednu i 365 dana godišnje moći će se obaviti plaćanje prema inozemstvu'', rekao je.

Dodao je da je zasad riječ o ograničenim iznosima te da ostaju izazovi povezani s nepunim uključivanjem Bosne i Hercegovine u SEPA-u i mogućim posljedicama sive liste Moneyvala.

Prema njegovim riječima, u testnoj fazi sudjeluju tri banke, dok bi se ostale trebale postupno priključivati.

Kao primjer naveo je mogućnost da građani novac pošalju tijekom noći, vikenda ili blagdana, a transakcija bi bila izvršena u roku od nekoliko sekundi.

''Postigli smo brzinu. Sada je pitanje koliko to košta, a to ima veze sa sustavom SEPA'', rekao je.

Važnost SEPA-e

Osmanbegović je SEPA-u usporedio s roamingom, navodeći da bi transakcije u eurima unutar tog sustava trebale imati približno jednake naknade.

''SEPA je sustav u kojem bi sve transakcije u eurima trebale imati više-manje istu tarifu. Ono što plaćate domaćoj banci plaćate i inozemnoj banci'', objasnio je.

Dodao je da su troškovi međunarodnih bankarskih transfera uobičajeno visoki, osobito kada je riječ o manjim iznosima.

''Kod manjih iznosa relativno je veliko opterećenje provizije jer se naknade plaćaju i domaćoj i inozemnoj banci'', rekao je.

Tijekom razgovora navedeno je da bi od uplate od 1.000 eura iz inozemstva primatelju u Bosni i Hercegovini moglo stići približno 947 eura. Navedena je i procjena da BiH na takvim transakcijama godišnje gubi više od 100 milijuna eura.

Osmanbegović je rekao da ga sporost reformi ne iznenađuje te podsjetio da se o potrebi njihova provođenja govori desetljećima.

''Početkom dvijetisućitih govorilo se o tome hoćemo li do 2010. godine ući u Europsku uniju. Sada smo u 2026. godini, a još nismo ni blizu ulaska'', rekao je.

Međunarodni transferi

Osmanbegović je istaknuo da je međunarodni bankarski platni promet skup zbog održavanja korespondentskih odnosa među bankama i potrebne infrastrukture.

Kao primjer naveo je transakciju prema Australiji, za koju banka mora imati korespondentsku banku i odgovarajuća sredstva na računu.

''Ne možete raspodijeliti sredstva na bezbroj banaka zbog bezbroj transakcija. Samo održavanje te infrastrukture skupo je, dok današnja digitalna tehnologija omogućuje da se mnogo toga odvija brže i jeftinije'', rekao je.

Govoreći o Moneyvalu i FATF-u, Osmanbegović je naveo da ti sustavi strogo nadziru transakcije te kretanje novčane i druge imovine.

Prema njegovim riječima, BiH je dobila infrastrukturu za brzo provođenje transakcija, ali one zbog dodatnih provjera ipak mogu biti zaustavljene.

''Dobili smo infrastrukturu za brzu transakciju, ali ćemo doći na granicu, a onda će nas sustav Europske unije zaustaviti kako bi obavio sve potrebne provjere. Kada niste u sustavu brzih prolaza, transakcije mogu biti zaustavljene na neodređeno vrijeme'', rekao je.

Dodao je da takva zadržavanja mogu utjecati na poslovanje tvrtki i građane, osobito kada je riječ o plaćanju robe, podmirenju duga ili obiteljskim transakcijama.

''Imamo sustav koji omogućuje brzo provođenje transakcija, ali još nismo ušli u sustav u kojem bi one bile relativno jeftine. To je SEPA, sustav s 41 zemljom u kojem su transakcije jeftinije ili tarifno izjednačene. Na kraju vas dočeka siva lista Moneyvala'', rekao je Osmanbegović.

Prepreke sive liste

Osmanbegović ne očekuje da bi posljedice sive liste automatski dovele do velikog broja otkaza i naglog rasta cijena, ali smatra da će imati negativan utjecaj.

Nedostatak zakonskih rješenja potrebnih za izlazak sa sive liste usporedio je s prometnom gužvom.

Prema njegovim riječima, potrebna rješenja ovise o zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti.

Naveo je da postoje dva pilot-projekta u kojima bi sudovi u Sarajevu i Tuzli trebali sudjelovati u uspostavljanju registra osoba koje osnivaju tvrtke.

''Jedan od glavnih uvjeta Moneyvala jest da imate jasno provjereno tko osniva društva s ograničenom odgovornošću i tko ih registrira na sudu'', rekao je.

Kao drugi problem naveo je nepostojanje registra oduzete imovine nastale sumnjivim ili kriminalnim radnjama.

''To su pitanja koja trebaju zaokružiti sve tri grane vlasti, oba entiteta, Brčko distrikt i država. Riječ je o složenoj materiji koju je lako osmisliti, ali teško provesti'', rekao je.

Inflacija ne usporava

Govoreći o rastu cijena, Osmanbegović je ocijenio da inflacija ne usporava ni prema službenim pokazateljima ni prema cijenama koje građani svakodnevno vide.

''Posjetite li trgovine i tržnice te pogledate kretanje cijena različitih proizvoda, vidjet ćete da su cijene u odnosu na prošlu godinu porasle'', rekao je.

Kao relevantne izdvojio je analize Centralne banke BiH, ali je naglasio da njihovi autori ne daju konačne procjene zbog neizvjesne makroekonomske situacije.

Prema njegovim riječima, na rast cijena utječu domaća inflacija i mogući naftni šok povezan s ratom u Zaljevu.

''Cijene nafte rastu, a zatim se različitim mjerama umjetno spuštaju, bez sigurnosti da će pitanje opskrbe naftom i stabilizacije cijena biti trajnije riješeno'', rekao je.

Dodao je da temeljna inflacija ne uključuje cijene hrane i energenata, iako upravo ti troškovi čine velik dio potrošnje građana.

''To je prilično iskrivljena slika, osobito za prosječnog građanina, jer najveći dio troškova stanovništva čine hrana, gorivo i usluge koje u sebi imaju te komponente'', rekao je.

Osmanbegović je naveo da je globalni FAO indeks cijena hrane trenutačno iznad razine iz prethodne tri godine te da se rast cijena na svjetskom tržištu prenosi i na BiH, koja je velikim dijelom ovisna o uvozu hrane.

Prema njegovim riječima, Centralna banka BiH procijenila je da bi inflacija u trećem tromjesečju mogla iznositi oko šest posto, dok za posljednje tromjesečje nije navedena procjena.

Osmanbegović je iznio osobnu procjenu da bi se, u slučaju pogoršanja stanja u energetskom sektoru, inflacija mogla približiti dvoznamenkastoj stopi.

Rizik globalne krize

Govoreći o svjetskoj ekonomiji, Osmanbegović je upozorio na mogućnost stvaranja takozvanog balona umjetne inteligencije.

''Ogromna sredstva uložena su u taj segment, a on trenutačno i u neposrednoj budućnosti ne donosi odgovarajuće prinose ili prihode'', rekao je.

Takva ulaganja usporedio je s dotcom balonom s početka dvijetisućitih godina, nakon kojega je uslijedila gospodarska kriza.

Prema njegovoj ocjeni, slična bi kriza mogla utjecati i na lokalno gospodarstvo, kao što se dogodilo tijekom globalne financijske krize 2008. godine.

''Vrijednost nekretnina, imovine i novca pada. Dolazi do deflacije i krize, prestaje rast ili dolazi do njegova zaustavljanja, kako na globalnoj tako i na lokalnoj razini'', zaključio je Osmanbegović.