BiH bi mogla postati ključni igrač na nastavak ratova

Bivši zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian i bivši visoki sužnosnik američke obavještajne zajednice Douglas H. Wise u autorskom tekstu za BIRN su ocijenili da NATO zanemaruje potencijal namjenske industrije Bosne i Hercegovine, upozoravajući da bi tvornice Pretis i Binas mogle imati značajnu ulogu u jačanju proizvodnje municije. Sugovornici Detektora smatraju da bh. namjenska industrija konačno dobiva pažnju koju zaslužuje.

Gregorian i Wise pišu da trenutni rezultati Pretisa i Binasa predstavljaju tek polaznu osnovu, ističući da obje kompanije imaju značajan neiskorišten potencijal za povećanje proizvodnje, modernizaciju i širenje izvoza.

Prema njihovom mišljenju, ostvarenje tog potencijala zahtijeva kontinuirana međunarodna ulaganja i dugoročnu podršku razvoju obrambene industrije Bosne i Hercegovine.

Tihi saveznici

''Pretis i Binas dokazali su svoju sposobnost da opskrbljuju savezničke kupce, uključujući i Sjedinjene Američke Države, kroz više proizvodnih programa uz certificiranu kvalitetu i usklađenost s traženim standardima. Oni predstavljaju tihi, ali veoma važan dio savezničkog sustava proizvodnje streljiva'', navode Gregorian i Wise.

Pretis je, piše BIRN, među rijetkim postrojenjima u Europi koja proizvode artiljerijske granate kalibra 155 mm, koje su, navode američki sigurnosni stručnjaci, u potpunosti prema NATO standardima. Radi se o kalibru koji je u središtu aktualne krize s nestašicom streljiva u Savezu.

Binas proizvodi precizne upaljače za minobacačko, artiljerijsko i raketno streljivo, kao i streljivo kalibra 40 mm i inicijalne kapisle.

Nedžad Ahatović, stručnjak za sigurnost, kaže za Detektor da tekst Douglasa Wisea i Raffija Gregoriana nije samo poziv na ulaganja u Pretis i Binas, već i priznanje da Bosna i Hercegovina postaje važan dio europske sigurnosne arhitekture.

Tvornice važne kao i vojnici

''Rat u Ukrajini pokazao je jednu vrlo jednostavnu činjenicu – moderni rat ne dobiva samo onaj tko ima najbolje oružje, nego onaj tko može proizvesti dovoljno streljiva da rat vodi godinama. Upravo zbog toga NATO danas ubrzano traži nove proizvodne kapacitete'', kaže Ahatović.

Godinama upozorava da su Pretis, Binas, Igman i druge kompanije namjenske industrije jedan od najvažnijih strateških resursa Bosne i Hercegovine. Nakon ruske agresije na Ukrajinu postalo je jasno, tvrdi, da se svijet vraća konceptu industrijskog ratovanja, gdje su tvornice streljiva jednako važne kao i jedinice na prvoj liniji fronta.

Gregorian i Wise ukazuju da iza uspjeha stoji višedesetljetno iskustvo inženjera, tehničara i stručnih radnika u Pretisu i Binasu, čije znanje i proizvodni kapaciteti predstavljaju vrijednost koja se ne može brzo izgraditi niti lako zamijeniti. Upravo zbog toga smatraju da Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim potencijalom za daljnji razvoj namjenske industrije i jačanje njenog doprinosa europskoj i savezničkoj sigurnosti.

Geostrateški instrument

Autori smatraju da odgovorno upravljanje Pretisom i Binasom nije samo pitanje domaćeg upravljanja, već ''pitanje kolektivne sigurnosti'' koje ima izravne posljedice za NATO i Europsku uniju. Navode da je za povećanje proizvodnje neophodno financijski stabilno i efikasno upravljanje, odluke zasnovane na poslovnim, a ne političkim kriterijima, otvorenost prema međunarodnim revizijama i odnos prema stranim investicijama kao strateškom resursu.

Harun Karčić, vanjskopolitički novinar i osnivač Inicijative za strateške analize, kaže za Detektor da tekst Raffija Gregoriana i Douglasa Wisea naglašava strateški potencijal namjenske industrije Bosne i Hercegovine u trenutku kada se euroatlantska zajednica suočava s iscrpljivanjem vlastitih skladišta streljiva.

Njihova analiza, navodi, s pravom ističe da obrambeni sektor, izmješten iz dnevnopolitičkih blokada, može postati ključni faktor jačanja istočnog krila NATO-a i stabilizacije regionalnih prilika, potvrđujući da industrija u BiH nije samo ekonomski resurs, već i geostrateški instrument.

Zakoni koče

''Tvornice poput Pretisa i Binasa posjeduju neophodnu tradiciju, ekspertizu i proizvodne programe za artiljerijsko i minobacačko streljivo, koje je danas izuzetno traženo u Europi. Ipak, njihov puni kapacitet u lancima opskrbe Alijanse trenutno koče zastarjeli zakonski okviri, tromost u izdavanju dozvola i prijeko potrebne investicije u modernizaciju postrojenja i digitalizaciju procesa'', tvrdi Karčić.

Karčić navodi da bi dublja suradnja s NATO-om djelovala kao snažan katalizator razvoja kroz usvajanje strogih standarda kvaliteta koji otvaraju vrata direktnim ugovorima s ministarstvima odbrane zapadnih zemalja. Pored toga, partnerstvo bi olakšalo pristup europskim fondovima za obrambene kapacitete, transfer modernih tehnologija i slanje jasnog signala o sigurnosti i predvidljivosti ulaganja.

''Ključni prioritet jeste hitna reforma zakonskog okvira kojom bi se stranim investitorima omogućilo većinsko vlasništvo u namjenskoj industriji, čime se privlače ozbiljni zapadni partneri spremni preuzeti upravljačku odgovornost. Pored toga, neophodno je investirati u tehnološku modernizaciju i istraživanje i razvoj, te provesti unutrašnju deregulaciju i depolitizaciju sektora radi veće efikasnosti”, zaključuje.

Saveznički interes

Ahatović navodi da ovdje postoji i jasna poruka domaćim vlastima. Ovakvi kapaciteti ne mogu biti predmet političkih sukoba niti stranačkog upravljanja. Ako želimo ozbiljne strane investicije i dugoročne ugovore, tvrdi, namjenskom industrijom moraju upravljati stručnost, transparentnost i jasna razvojna strategija.

''Posebno je značajno što autori sigurnost Pretisa i Binasa povezuju sa sigurnošću cijelog NATO saveza. Time prvi put bh. namjenska industrija dobiva status resursa od šireg savezničkog interesa, a ne samo domaćeg ekonomskog pitanja'', ističe Ahatović.

Gregorian i Wise u svom pismu zaključuju da obrambena industrija Bosni i Hercegovini pruža priliku da ''već danas daje nesrazmijerno veliki i dugoročan doprinos sigurnosti Saveza'', te pozivaju NATO i države članice da sigurnost, produktivnost i upravljanje Pretisom i Binasom prepoznaju kao pitanje od zajedničkog interesa.

Eksploziv za 200 godina

Detektor je ranije u svom istraživanju o američkim ulaganjima u kompaniju Pretis naveo da je američka firma, koja je i suvlasnik ove kompanije, ponudila da preko Pretisa uveze eksploziv iz Kine u vrijednosti od gotovo milijardu dolara. Prema navodima Detektora, riječ je o količini koju Pretis s postojećim kapacitetima ne bi mogao obraditi ni za više od 200 godina.

U istraživanju se navodi da bi takav aranžman bio suprotan dosadašnjoj praksi namjenske industrije u Bosni i Hercegovini da ne surađuje s Kinom te da bi mogao izazvati poteškoće u poslovanju sa zemljama NATO-a.

Radi se o američkoj kompaniji Regulus Global, koja je suvlasnik Pretisa i Binasa.