Jedan od ključnih problema s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo posljednjih godina i desetljeća, a koji utječe na sve aspekte društva i na sve generacije, svakako jeste nezaposlenost. Nezaposlenost naročito pogađa mlade, kao jednu od ranjivih društvenih grupa, kod koje završetak obrazovanja i ulazak na tržište rada predstavlja ključno razdoblje u životu.
Još veći problem u BiH je jaz između potreba tržišta rada i znanja i vještina koje pruža formalni sistem obrazovanja i zato je osiguravanje kvalificirane radne snage jedan od ključnih izazova u narednom razdoblju.
Usklađivanje obrazovanja i potreba tržišta rada dio je i Reformske agende u BiH.
U Europskoj uniji, odnosno u glavnom gradu Austrije, Beču, obrazovanje je usmjereno tako da obrazuje učenike za tržište rada u srednjim strukovnim školama s 80% praktične i 20% teoretske nastave. Nastavni planovi i težište obrazovanja prilagođeni su zahtjevima privrede i usklađeni s obrazovnom politikom.
"Naša uloga je da podržimo tvrtke u edukaciji učenika i organiziranju preciznih uvjeta rada. I što je još važnije, odgovorni smo za veoma značajan dio u razvijanju profila u nastavnim planovima i programima, koji se odnose na vještine potrebne za tržište", pojašnjava Barbara Wilfinger, stručakinja u Uredu Gospodarske komore grada Beča za obrazovnu politiku.
Wilfinger smatra da zbog toga dualni sustav obrazovanja može garantirati direktnu povezanost školovanja s potrebama tržišta rada i naglašava da je to jedna od najvažnijih uloga koju Gospodarska komora ima u pružanju potpore tvrtkama.
U Beču više od 5.500 tvrtki obučava učenike. Praktičan rad je plaćen tijekom školovanja.U Europi bi 4 milijuna slobodnih radnih mjesta mogli popuniti kadrovi iz tzv. dualnog sustava obrazovanja.
"S obzirom na to da je sve teže naći tehničku stručnu osobu na radnom tržištu firme idu sve više na taj trend da obučavaju sami sebi učenike," potvrdio je Mario Grnja, iz Ureda gospodarske komore grada Beča za stručno osposobljavanje.
