Rezultati po tagu: Stećci

Rašić je istaknuo kako su obavljena i sondažna arheološka iskopavanja kojim nisu detektirani humanoidni ostatci kao ni pripadajuća grobna arhitektura.

Asistent na Studiju povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Toni Barać naglasio je kako je riječ o jedinom simpoziju o stećcima, a koji se održava već pet godina.

Pronaći neotkrivenu i neevidentirana nekropolu je težak, zahtjevan i mukotrpan posao jer su uglavnom takve lokacije na zabačenim mjestima.

Adisa Lepić, viša kustoskinja Zemaljskog muzeja BiH, kaže da su stećci koji se nalaze u posjedu ZMBiH uglavnom postavljeni ispred muzeja, te u Botaničkoj bašti.

Pozvan je Zavod za zaštitu kulturnih spomenika i njenog direktora Borisa Traparu da pošalje nadležnu inspekciju da se ova nekropola zaštiti.

Danas se stećci općenito smatraju srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima, ali postoji duboka rasprava oko njihovog porijekla.

Glasnogovornik MUP-a HNŽ Ljudevit Marić kazao je da je na licu mjesta napravljen očevid, mjesto osigurano, a ''da vlasnik nema rješenje da na toj parceli postoji kulturno-povijesna baštin''.

Nekako su nam tu na vidiku i ne obraćamo pažnju na sve to. Ali, to je identitet, odnosno osobna iskaznica svakog Bosanca i Hercegovca.

Riječ je o pokretnoj izložbi na kojoj su prezentirane umjetničke fotografije stećaka s lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a na području Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Nesavjesni ljudi su stećke nosili i ugrađivali ih u temelje štala i kuća, u čemu ih nitko nije sprječavao.

Na lokalitetu nekropole Dugo polje postavljen je cjelokupan set opreme koji uključuje table i informativne panele, klupe, kante za smeće, setove klupa sa stolom i nadstrešnicom te solarna rasvjeta...

"Ova monografija će potrajati nadamo se i snimci s nje duže nego stećci koji nisu ničim zaštićeni, oni su zapravo upropašteni različitim konzervacijama i lošim pokušajima da se to uradi", naglasio je Palameta.

Izložba pod nazivom "Stećci - svjetska baština UNESCO-a" otvorena je u petak navečer u Muzeju Žitomislić.

Na kaptelima stubova crkve u Žitomisliću stubovi su jednistvena pojava u umjetnosti turskog vremena, spajanjem starih, domaćih elemenata ukrasa sa stećaka sa savremenim detaljima prihvaćenim od islamske umjetnosti.

U selu Biskup u blizini Glavatičeva (30 km jugoistočno od Konjica), nalazi se nekropola stećaka koja broji 172 stećka.

Fondacija “Stećak”, je osnovana 2017. godine, a trenutno raspolaže sa 6000 arhivskih jedinica, među kojima je najviše fotografija, rukopisa i osobnih predmeta Šefika Bešlagića

Ideja izložbe je spajanje tradicionalnog i modernog uz pomoć procesa 3D modeliranja, srednjovjekovnog bh. kulturnog naslijeđa, koje je veoma ugroženo i često teško pristupačno.

Doživljaj srednjovjekovnih nekropola pogledom kroz VR naočale je osmislio Zlatan Filipović.

Projekt je prvenstveno znanstvenog karaktera. Pokrenut je s ciljem stjecanja uvida u život kasnosrednjovjekovnih populacija, točnije način prehrane i zdravstvenog stanja individua ukopanih ispod stećaka.

Riječ je o stećcima s lokaliteta Pišković, Slavić, Dilić, Ričina, Mokro, Rostovo, pod Sekulanom, Koposici, Ocevlje i Maculje.

Nekropola Knjenak ima različite oblike stećaka, od kojih bi neke trebalo otkopati kako bi se vidjelo u koju vrstu spadaju. Iako nije evidentirana u stručnim krugovima, nekropola Kljenak najveća je čapljinska nekropola.

Povjesničar i arheolog Ante Vujnović kazao je kako je glavni cilj ove izložbe predstavljanje građanima Mostara, BiH te Hrvatske ali i svima koji cijene ovo veoma vrijedno kulturno bogatstvo koje je prepoznato i od strane UNESCO-a.

Tijekom radova sa stećaka je skinuta zemlja, kamenje i raslinje te su zaštićeni odgovarajućom mrežom.