Sarajevo je od 8. do 19. veljače 1984. godine bilo centar svijeta, a cijela bivša Jugoslavija sudjelovala je u organizaciji Olimpijade.
Na izgradnji objekata bila su angažirana poduzeća iz Bosne i Hercegovine, ali i cijele Jugoslavije.
Istovremeno je svaka RTV kuća iz republika bivše Jugoslavije, od Ljubljane do Prištine i Skoplja, imala po jedno borilište koje je pokrivala. Sarajevo je tada doživjelo razvoj u svim sferama, stvarajući pozitivnu društvenu klimu, prenosi N1.
Ono po čemu će sarajevske Olimpijske igre ostati zapamćene jest snijeg koji je pao noć uoči svečanog otvaranja. Učenici Prve i Druge gimnazije rukama su uklanjali snijeg sa stolica na stadionu kako bi se otvorenje moglo odvijati bez problema.
Zimske olimpijske igre u Sarajevu ukupno su koštale 141.647.000 dolara, a završene su s viškom od 12.000.000 dolara, postavši prve Olimpijske igre koje su završile s financijskim suficitom. Sve prethodne Igre bile su u dugovima, a mnogi su gradovi imali poteškoće s pokrivanjem troškova.
Sarajevske Igre bile su rekordne u mnogočemu – bile su prve na kojima nije bilo bojkota ni Sjevernoatlantskog ni Varšavskog pakta te su oborile rekorde po broju zemalja sudionica.
Njih je pratilo oko dvije i pol milijarde gledatelja diljem svijeta, sudjelovalo je 49 nacionalnih reprezentacija, podijeljene su 222 medalje, natjecalo se 2.691 sportaša i trenera, prodano je 640.000 ulaznica, a pratilo ih je 7.825 novinara iz 760 redakcija.
Najuspješnije države bile su tadašnja Istočna Njemačka (devet zlatnih, devet srebrnih i šest brončanih medalja) i SSSR (šest zlatnih, 10 srebrnih i devet brončanih medalja). Povodom ove obljetnice, danas će u Olimpijskom muzeju biti organiziran Dan otvorenih vrata u sklopu obilježavanja 41. godišnjice Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Nažalost, sjaj od prije 41 godinu nije vraćen bh. olimpijskim ljepoticama. Iako se radi na izgradnji skijaških staza, bob-staza ostala je kao podsjetnik na ratna razaranja i nezainteresiranost vlasti za ulaganje u ovu vrstu sporta.
