Gari Kasparov

Mijenjao je povijest šaha, a cijeli se život bori za slobodu i pravo na izbor

Sa svega 22 godine Kasparov je ušao u svjetsku šahovsku povijest. Postao je najmlađi svjetski prvak, a prijašnji rekord Mihaila Talja popravio je za punih 20 godina.
Sport / Ostali sportovi | 13. 04. 2022. u 11:40 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Foto: Lider media / Gari Kasparov

Gari Kimovič Weinstein rođen je na današnji dan, 13. travnja 1963. godine u Bakuu u židovsko-armenskoj obitelji.

Njegov otac Kim preminuo je od leukemije kada je Gariju bilo samo sedam godina, a rusificirano prezime Kasparov, inače rodno prezime njegove majke Klare (Kasparjan), uzeo je kada mu je bilo 12 godina da bi izbjegao eventualne probleme zbog svog židovskog porijekla.

Veliki šahist rusificirao je i svoje ime, jer je rođen kao Hari Weinstein.

Šahom se, pod utjecajem roditelja, počeo baviti vrlo rano, a od samog je početka pokazivao nevjerojatan talent. Već sa sedam godina krenuo je u šahovsku školu Mikhaila Botvinnika, sovjetskog velemajstora, jednog od najboljih šahista tog doba i bivšeg svjetskog prvaka. Pod vodstvom fantastičnih trenera razvijao je svoju igru sve više i uskoro postao ponajbolji mladi šahist Sovjetskog Saveza, samim time i svijeta.

Do prve velike titule u životu stigao je sa samo 13 godina osvojivši sovjetsko juniorsko prvenstvo, a isti je podvig ostvario i godinu kasnije osvojivši naslov s rekordnih 8.5 bodova od mogućih 9. Cijelom je šahovskom svijetu postalo jasno da se stvara novo veliko ime, ali razmjere dominacije i rekorde koje će porušiti u godinama koje su pred njim, malo tko je mogao predvidjeti.

Rekorde je nastavio rušiti 1978. kada je kao petnaestogodišnjak sudjelovao na svom prvom seniorskom prvenstvu Sovjetskog Saveza, postavši tako najmlađi šahist kojemu je to ikada pošlo za rukom.

Dvije godine nakon toga osvojio je naslov svjetskog juniorskog prvaka, a 1982. i naslov prvaka svoje zemlje. Sport ozbiljnih, namrštenih i pomalo zatvorenih ljudi dobio je veliku zvijezdu. Dvadesetogodišnjak iz Sovjetskog Saveza doveo je ovu zanimljivu igru na naslovnice i bilo je samo pitanje vremena kada će napraviti nešto novo po čemu će ga svijet pamtiti.

A novi veliki podvig došao je prije nego se itko nadao. 1984. godine postao je, s 21 godinom, najmlađi igrač koji je zasjeo na prvo mjesto ljestvice FIDE-a, a iste je godine osvojio i Kandidatski turnir i time izborio pravo igranja za svjetsku titulu protiv Anatolija Karpova, svog sunarodnjaka.

Video: Garry Kasparov Replays His Four Most Memorable Games | The New Yorker

Maratonski meč do iscrpljenja

U rujnu 1984. počeo je najduži meč za svjetskog šahovskog prvaka svijeta u povijesti. Pobjednik je trebao postati onaj koji prvi dođe do šest pobjeda, a Kasparov je u natjecanje krenuo očajno. Nakon samo devet partija gubio je 4:0, a šahovski su analitičari očekivali da će Karpov posao završiti u maksimalno 18 partija.

Ipak, Kasparov se trgnuo i sljedećih je 17 partija završilo remijem, a onda je Karpov u 27. partiji stigao do vodstva 5:0. Situacija je izgledala izgubljeno za mladu nadu, no on se nije predavao. Uslijedila su još četiri remija, a onda je u 32. partiji Kasparov upisao svoju prvu pobjedu. Iscrpljujući dvoboj ostavljao je sve više tragova na obojici šahista, a prve sljedeće odlučene partije bile 47. i 48. koje su također otišle na stranu Garija Kasparova. Rezultat je bio 5:3, i bilo je sve više onih koji su vjerovali da može doći do nezapamćenog preokreta.

Nakon što je Kasaprov smanjio na 5:3, predsjednik FIDE-a Filipinac Florencio Campomanes odlučio je prekinuti natjecanje zbog, kako je rekao, zdravlja igrača. Nakon pet mjeseci igre odlučeno je da pobjednika nema i da će se novi dvoboj, s drugačijim pravilima, igrati kasnije u 1985. godini. Unatoč protivljenju obojice igrača, odluka nije promijenjena, a obojica su kandidata bili vrlo ljuti na šahovsku organizaciju zbog kontroverzne odluke.

Novi je dvoboj, održan u Moskvi, trebao iznjedriti pobjednika nakon 24 partije. U slučaju da bi rezultat bio neriješen, 12:12, prvak bi ostao Karpov. Fantastične partije praćene su s velikim zanimanjem diljem svijeta, a u 24. partiji, 9. studenog 1985. Gari Kasparov postao je svjetski šahovski prvak. U posjednjoj je partiji, koristeći crne figure došao do ključne pobjede i tako je sa svega 22 godine ušao u svjetsku šahovsku povijest. Postao je najmlađi svjetski prvak, a prijašnji rekord Mihaila Talja popravio je za punih 20 godina.

Desetljeće i pol koji su uslijedili donijeli su nevjerojatnu dominaciju Kasparova i na taj ga način učinili, po mišljenju svih, jednim od najboljih šahista svih vremena. Titulu je izgubio 2000. godine od Vladimira Kramnika, svog učenika.

O njegovim šahovskim rekordima i postignućima mogli bismo pisati još mnogo, no sada ćemo se maknuti od same igre i pokušati vam dočarati zašto je Kasparov postao veći od same igre i koliko je postao važan kotačić u povijesnim zbivanjima od devedesetih godina prošlog stoljeća pa sve do danas.

Politički ativizam i dolazak u Hrvatsku

Nikad nije bio zadovoljan stanjem u Sovjetskom savezu, kasnije u također u Rusiji, a 1990. učlanio se u Demokratsku partiju Rusije, ali je i nju napustio nakon samo godinu dana.

Za vrijeme šahovske karijere u politici je samo davao deklarativnu potporu određenim strankama, a pravi je politički rad i aktivizam započeo tek završetkom karijere 2005. godine.

Razočaran stanjem u Rusiji i vladavinom Vladimira Putina odlučio se aktivno uključiti u politiku, a 2008. izrazio je želju da se kandidira na predsjedničkim izborima. Ipak, zbog opstrukcija aktualne vlasti do toga na posljetku nije došlo.

Više je puta uhićivan zbog svog aktivizma, braneći slobodu mišljenja i izražavanja, a u svakom intervjuu koristi priliku ukazati na aktualno političko stanje. Izjavio je tako jednom prigodom da u Rusiji nema demokracije već se radi o diktaturi jednog čovjeka.

Kasparov u novije vrijeme, nakon ruske agresije na Ukrajinu, upozorava međunarodnu javnost na opasnost koja se nad svijetom nadvila zbog politike koju vodi predsjednik Ruske federacije Putin.

Kao veliki zagovornik demokracije i slobode Gari Kasparov pokazao se za vrijeme Domovinskog rata kao veliki prijatelj Hrvatske. I dok je njegov davni rival Karpov podržavao Srbe, Kasparov je zagovarao samostalnost Hrvatske.

Kao znak zahvalnosti za sve što je radio za Hrvatsku, Kasparovu je 2014. uručeno hrvatsko državljanstvo, a iste je godine kao hrvatski kandidat za predsjednika FIDE izgubio izbore rezultatom 110:61.

Od 2000. godine ima kuću u Makarskoj u kojoj odmara više puta godišnje, a u goste mu je na trening dolazio i Norvežanin Magnus Carlsen, aktualni svjetski šahovski prvak i njegov učenik. (Izvori: Wikipedia i Slobodna Dalmacija)

Video: Kasparov ekskluzivno: 'Putin je lud čovjek' | RTL Direkt

 

Kopirati
Drag cursor here to close