Upozoravajući podaci za bh. nogomet: Najviše stranih igrača i trenera u regionu, liga malo "starija"

WWin liga BiH prednjači u regiji po udjelu stranih nogometaša, a zabrinjavajući su i podaci o zastupljenosti domaćih trenera te prosječnoj starosti igrača. Usporedba s hrvatskim HNL-om i srpskom Superligom otkriva trendove koji otvaraju ozbiljna pitanja o razvoju domaćih nogometaša i budućnosti nogometa u Bosni i Hercegovini.

Prema dostupnim podacima, u prvih devet kola WWin lige BiH nastupila su 244 nogometaša. Njih 118 dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok su 126 igrača stranci, što znači da nogometaši iz drugih država čine 51,63 posto ukupnog broja igrača koji su dobili priliku za nastup.

Situacija je znatno drukčija u susjednim državama. Tako je recimo poređenja radi u HNL-u za isti period nastupilo 260 nogometaša, od kojih su 154 domaći, a 106 strani igrači. Udio stranaca tako iznosi 40,76 posto.

Srpska Superliga također ima manji udio stranih nogometaša. U prvih 11 kola nastupila su 382 igrača, među kojima je 239 domaćih i 143 stranca, odnosno 37,43 posto ukupnog broja.

Brojke pokazuju da je udio stranaca u prvenstvu BiH osjetno veći nego u Hrvatskoj i Srbiji. Iako sama zastupljenost stranih igrača ne mora nužno biti negativna, ovakvi podaci otvaraju pitanje koliko prostora i prilika dobivaju domaći nogometaši, posebno oni koji tek dolaze iz omladinskih pogona.

BiH ima najstarije igrače u prosjeku

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja prosječna starost nogometaša. WWin liga BiH ima najstariju igračku strukturu među promatranim prvenstvima, s prosjekom od 25,62 godine.

Slijedi srpska Superliga s prosjekom od 25,39 godina, dok je HNL najmlađi, s prosjekom od 24,73 godine.

Razlika možda ne djeluje velika na prvi pogled, ali može biti važna u kontekstu razvoja mladih igrača, njihove minutaže i mogućnosti da se kroz domaće prvenstvo nametnu za reprezentativne selekcije ili ostvare inozemne transfere.

Što ovi podaci govore o budućnosti bh. nogometa?

Usporedba s Hrvatskom i Srbijom pokazuje da WWIN liga BiH ima veći udio stranih nogometaša, višu prosječnu starost igrača i manju zastupljenost domaćih trenera.

Ti pokazatelji sami po sebi ne znače da su strani igrači ili treneri problem. Kvalitetna pojačanja iz inozemstva mogu podići razinu natjecanja, dok iskusniji nogometaši mogu donijeti stabilnost momčadima. Međutim, kada se svi podaci promatraju zajedno, otvara se važno pitanje: dobivaju li domaći nogometaši i treneri dovoljno prilika za razvoj i dokazivanje?

Dugoročni napredak bh. nogometa ne ovisi samo o rezultatima klubova, nego i o kvaliteti rada u omladinskim pogonima, razvoju trenerskog kadra te stvaranju jasnog puta prema seniorskom nogometu. Ako je cilj jačanje reprezentacije i povećanje vrijednosti domaćih igrača, ovi podaci trebali bi biti poticaj za ozbiljnu raspravu unutar klubova i nogometnih institucija.

Široki Brijeg najmlađi, Borac među najstarijima

Podaci za prvih devet kola pokazuju i znatne razlike među klubovima unutar WWin lige BiH.

Najmlađu momčad u dosadašnjem dijelu prvenstva imao je Široki Brijeg, s prosjekom od 23,8 godina. Slijede Željezničar s 24,2 te Sarajevo s 24,3 godine.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Borac, čiji su igrači imali prosjek od 27,7 godina, Sloga s 27,6 te Zrinjski s 27,5 godina.

Prosjek godina u prvih 9 kola:

Široki Brijeg – 23.8 godina (koristili 21 igrača)

Željezničar – 24.2 godina (koristili 26 igrača)

Sarajevo – 24.3 godina (koristili 23 igrača)

BSK – 24.6 godina (koristili 26 igrača)

Radnik – 24.8 godina (koristili 24 igrača)

Velež – 25.3 godina (koristili 28 igrača)

Čelik – 26.2 godina (koristili 22 igrača)

Zrinjski – 27.5 godina (koristili 24 igrača)

Sloga – 27.6 godina (koristili 23 igrača)

Borac – 27.7 godina (koristili 27 igrača)

Broj korištenih stranaca (računajući i ex-yu države):

Sarajevo – 18

Borac – 17

Sloga – 16

Radnik – 15

Zrinjski – 14

Željezničar – 12

Široki Brijeg – 11

Velež – 8

Čelik – 8

BSK – 7