Sud vraća bosanski jezik u škole u RS-u

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon što je bijeljinski Osnovni sud nepravosnažnom presudom utvrdio da su Republika Srpska i osnovna škola u Janji diskriminirali djecu bošnjačkih povratnika tako što su im onemogućili upisivanje Bosanskog jezika kao maternjeg u pedagošku dokumentaciju, te naložio hitne mjere uklanjanja diskriminacije, roditelji i njihov advokat navode da je ovo za njih značajna pravna pobjeda.

Sead Trnovac, povratnik u Janju i roditelj troje osnovaca koji su bili predmet diskriminacije, nada se da će nakon ove dobivene pravne bitke problem njegove, ali i drugih bošnjačkih porodica biti konačno riješen.

''Svakako, ovo je odličan primjer koji trebaju slijediti i roditelji u drugim povratničkim sredinama'', kaže Trnovac za Detektor.

Brz sudski postupak

Borba roditelja iz Janje traje još od 2015., kada je u Osnovnoj školi ''Meša Selimović'' u pedagoškim i drugim dokumentima naziv Bosanski jezik zamijenjen ''jezikom bošnjačkog naroda''. Nakon toga roditelji su različitim zahtjevima i akcijama tražili da ta praksa bude promijenjena, a nakon što im to nije uspjelo, putem suda su potražili rješenje.

''Sudski postupak je trajao nepunih godinu dana i ja sam prezadovoljan, to nije neko dugo vrijeme. Presudom je utvrđeno da su Republika Srpska, odnosno nadležno Ministarstvo prosvjete i kulture, s predstavnicima škole, diskriminirali i povrijedili pravo na jednako postupanje'', pojašnjava Haris Kaniža, odvjetnik koji je zastupao roditelje iz Janje.

U ovoj presudi, po tužbi gotovo 50 roditelja, Osnovni sud je naveo da su Republika Srpska, odnosno resorno ministarstvo i škola, onemogućavanjem, ograničavanjem i isključivanjem ravnopravnog tretmana u pogledu nazivanja i upisivanja Bosanskog jezika kao maternjeg, u odnosu na učenike bošnjačke nacionalnosti, povrijedili pravo na jednako postupanje. Presudom je pojašnjeno i da je neupisivanjem Bosanskog kao maternjeg jezika onemogućeno i ugroženo uživanje i ostvarivanje prava roditelja i djece na ravnopravnoj osnovi.

''Nalaže se tuženim da solidarno i hitno izvrše radnje i neophodne mjere kojima će se ukloniti diskriminacija i njene posljedice, i osigurati pravo tužitelja kao roditelja, njihove djece kao učenika i svih drugih učenika u osnovnoj školi ‘Meša Selimović’ u Janji'', navodi se u presudi.

Mogućnost biranja jezika

U obrazloženju presude navedeno je kako je kroz dokaze utvrđeno da su roditelji stavljani u nepovoljniji položaj zbog svoje nacionalne i etničke pripadnosti, te da navode roditelja potkrjepljuju brojne odluke Ustavnog suda BiH i preporuke ombudsmana za ljudska prava.

Mogućnost roditelja da biraju koji jezik će njihova djeca učiti ustanovljena je još prije 18 godina, kada su ministri obrazovanja dva bh. entiteta potpisali Privremeni sporazum o zadovoljavanju posebnih potreba i prava djece povratnika. Ovim sporazumom priznate su nacionalne grupe predmeta koje, osim jezika i književnosti, podrazumijevaju još i Historiju i Geografiju, odnosno Prirodu i društvo u nižim razredima osnovne škole, te Vjeronauku.

Osnovna škola u Janji nije prva u kojoj je zabranjena upotreba naziva Bosanski jezik u pedagoškim dokumentima. I brojni drugi roditelji bošnjačke djece u RS-u vode pravne i druge borbe kako bi omogućili upisivanje bosanskog kao maternjeg jezika, čime je narušeno pravo više od 350 učenika o izboru nacionalne grupe predmeta.

Njihova borba traje i danas, unatoč brojnim odlukama bh. sudova, jer mnoge škole u RS-u još uvijek koriste naziv ''jezik bošnjačkog naroda''. Ovaj problem je tijekom 2020. godine podignut i na najviši državni nivo, pokretanjem inicijativa za raspravu u Državnom parlamentu, o čemu je Detektor ranije pisao.

Izazovi povratnika u RS

Takve probleme u povratničkim sredinama navodi i Trnovac, koji smatra da se sa sličnim izazovima suočavaju svi povratnici u Republici Srpskoj, te da njihova rješavanja ovise od organiziranosti samih povratnika. Zbog toga kaže da je spreman pomoći svim roditeljima u rješavanju problema s nazivom maternjeg jezika.

''Ovdje postoji neka vrsta tihe diskriminacije, prvenstveno u pogledu zastupljenosti povratnika u institucijama i organima javne uprave, gdje smo na nivou statističke greške'', dodaje Trnovac.

Odvjetnik Kaniža kaže kako u cijeli proces nisu željeli uključivati djecu koja redovno pohađaju školu i imaju nacionalnu grupu predmeta. Ipak, ne nada se skorom rješenju problema s upisom naziva maternjeg jezika u dokumentaciju jer očekuje žalbu na ovu presudu.

''Sto posto će biti žalba, u to nema nikakve sumnje. Mislim da nema izgleda za uspjeh bilo kakve žalbe, jer su Ustavni sud BiH, pa i Vrhovni sud RS-a već trasirali tu sudsku praksu po ovim pitanjima. Tako da, mogu samo vrijeme kupovati i ništa više'', zaključuje Kaniža.