Saturnov mjesec mogao bi biti još pogodniji za život nego što se ranije mislilo

Već znamo da je Saturnov ledeni mjesec jedno od rijetkih mjesta u našem Sunčevom sustavu koje bi moglo podržati život. Međutim, prema novim istraživanjima, Encelad bi mogao biti još pogodniji za život nego što se ranije mislilo.

Tim istraživača sa sveučilišta u SAD-u i Njemačkoj u laboratorijskim eksperimentima je pokazao da bi određeni mikroorganizmi mogli preživjeti u oceanu skrivenom ispod leda ovog mjeseca.

''Encelad se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta za potragu za vanzemaljskim životom'', izjavila je Vanessa Helmbrecht, glavna autorica studije, prema priopćenju sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu.

''Naši eksperimenti pokazuju da bi njegova jedinstvena geokemija mogla stvoriti uvjete koji su još povoljniji za mikrobni život nego što smo ranije pretpostavljali'', kazala je.

Istraživači vjeruju da ispod ledene kore mjeseca postoje globalni ocean tečne vode i dublje smješteno stjenovito jezgro. Putem eksperimenata, tim je sada istražio bi li i kako određeni mikroorganizmi mogli tamo preživjeti.

Kako bi to postigli, istraživači su u laboratoriji rekonstruirali uvjete koji vladaju na dnu okefana ovog Saturnovog mjeseca – i pritom otkrili da arheje koje troše vodik i proizvode metan (takozvane drevne bakterije) mogu opstati u tom negostoljubivom okruženju. Ranije se pretpostavljalo da bi takvo okruženje bilo smrtonosno za ove anaerobne jednostanične organizme.

Za potrebe studije, objavljene u časopisu "Science Advances" u rujnu, istraživači su konstruirali posebnu komoru kako bi replicirali uvjete na Enceladu. Koncentracija kisika unutar komore bila je izuzetno niska – oko 10.000 puta niža nego u Zemljinoj atmosferi. U tim uvjetima simulirali su kako alkalni ocean mjeseca, tako i njegovo stjenovito dno.

Zatim su uveli "Methanothermococcus okinawensis" – vrstu arheje koja na Zemlji živi u dubokim dijelovima oceana. Prema navodima istraživača, ovom jednostaničnom organizmu za proizvodnju energije potrebni su samo gasovi vodik (H2) i ugljen-dioksid (CO2). To se smatra jednim od najprimitivnijih metaboličkih puteva koji se i danas mogu naći kod živih organizama na Zemlji. ''Rezultati su bili zapanjujući: organizam je nastavio rasti u simulaciji uvjeta na Enceladu i proizvodio metan koristeći vodik nastao reakcijama vode i stijena'', objavilo je sveučilište u Münchenu.

Jedan od najvećih izazova za potencijalni život na Enceladu, kako se navodi, jeste izuzetno niska koncentracija ugljen-dioksida uzrokovana visokom pH vrijednošću oceana. Tim je uspio dokazati da se arheja može prilagoditi ovim uvjetima i iskoristiti minimalne količine dostupnog CO2 zahvaljujući svom jedinstvenom metabolizmu.

''Naša studija ne dokazuje postojanje života na Enceladu'', rekao je geobiolog William Orsi, glavni autor studije.

''Ali pokazuje da bi ključne geokemijske karakteristike tamo mogle omogućiti opstanak jednog od najstarijih metaboličkih oblika života'', rekao je.

Potraga za životom na Enceladu se nastavlja: Europska svemirska agencija (ESA) nedavno je objavila, prema navodima u priopćenju, da će njena planirana misija "L4" iz 2042. godine prikupljati uzorke iz mlazova koje gejziri izbacuju kroz ledenu koru u Svemir. Ti uzorci bi se zatim mogli analizirati radi otkrivanja mikrobnog života.