Prije 190 godina Charles Darwin vratio se s istraživanja koje će uzdrmati svijet

Na današnji dan prije 190 godina, 2. listopada 1836. engleski prirodnjak Charles Darwin uplovio je brodom "Beagle" u englesku luku Falmouth, nakon povijesnog petogodišnjeg istraživačkog putovanja.

Ova ekspedicija, koja je započela u prosincu 1831. godine, omogućila je Darwinu prikupljanje ključnih geoloških i bioloških uzoraka u Južnoj Americi te na otocima južnog Pacifika (poput otočja Galápagos).

Spoznaje i materijali prikupljeni tijekom ovog putovanja postali su temelj za razvoj njegove teorije o evoluciji putem prirodne selekcije, koju je kasnije i službeno objavio u svom epohalnom djelu O podrijetlu vrsta (1859.).

Charles Robert Darwin rođen je Shrewsburyju 12. veljače 1809. godine kao peto dijete dobrostojeće engleske obitelji. Otac mu je bio uspješni i imućni liječnik Robert Waring Darwin.

Njegov pradjed s majčine strane bio je uspješni trgovac porculanskom i lončarskom robom Josiah Wedgwood, a pradjed s očeve strane bio je u 18. stoljeću dobro znani psiholog i učenjak Erasmus Darwin.

Njegov je djed, Erasmus Darwin, također liječnik, stekao svjetski ugled svojim poetičnim opisima prirodnog svijeta. Prvi je Erasmus Darwin progovorio o evoluciji u epu u stihovima Zoonomija ili zakoni organskog života.

Izbačen sa studija medicine

Nakon završetka školovanja u elitnoj školi u rodnom Shrewsburyu (1825.) mladi je Darwin upisao medicinu i teologiju na sveučilištu u Edinburghu. Godine 1827. izbačen je sa studija medicine i upisao se na sveučilište Cambridge, s ciljem da postane svećenik Engleske crkve.

Tamo je susreo geologa Adama Sedgwicka i prirodoslovca Johna Henslowa. Henslow ne samo da je pomogao Darwinu da izgradi samopouzdanje nego je svog učenika podučio kako da bude pažljiv i savjestan promatrač prirodnih fenomena i skupljač primjeraka.

Nakon završenog studija na Cambridgeu 1831. godine u svojoj dvadesetdrugoj godini Darwin se, uglavnom na Henslow nagovor, ukrcao na brod HMS Beagle i pridružio se ekipi prirodoslovaca na znanstvenom putovanju po svijetu.

Darwinova teorija

Nakon što se 1836. vratio u Englesku svoje ideje o promjenjivosti vrsta objavio je u djelu Bilješke o transmutaciji vrsta (Notebooks on the Transmutation of Species). Darwin se u svome stajalištu o razvijanju organizama još više učvrstio nakon što je pročitao Esej o principima stanovništva (An Essay on the Principle of Population) iz 1798. godine, djelo britanskog ekonomiste Thomasa Roberta Malthusa.

U tom djelu Malthus objašnjava kako je ljudska populacija ostala uravnotežena, naime autor je tvrdio kako povećanje izvora hrane nije jednoznačno s geometrijskom rastom broja stanovnika. Kao ključne faktore naveo je oskudice i bolesti te društevna događanja poput rata.

Darwin je odmah Malthusove argumente primijenio na životinje i biljke i 1838. godine načinio nacrt teorije evolucije putem prirodne selekcije.

Naredna dva desetljeća radio je na ovoj teoriji i još nekim prirodno-povijesnim projektima (Darwin je bio prilično bogat i nikada nije imao potrebu za dodatnim prihodima).

Godine 1839. oženio se svojom rođakinjom Emmom Wedgwood, a nešto kasnije preselio se na malo imanje Down House izvan Londona. Tamo je sa suprugom podizao desetoro djece, od kojih je troje umrlo u ranom djetinstvu.

Darwin je svoju teoriju prvi puta objavio 1858. godine u novinama, istovremeno kada je to učinio i Alfred Russel Wallace, mladi prirodoslovac koji je nezavisno od Darwina došao do istog zaključka. Darwinova teorija je u cijelosti objavljenja 1859. godine pod naslovom Postanak vrsta (The Origin of Species).

Podnaslov knjige se naziva "The Origin of Species by Means of Natural Selection or the Preservation of Favoured Race in the Struggle for Life - Podrijetlo vrsta uz pomoć prirodne selekcije ili preživljavanje povlaštenih rasa u borbi za opstanak".

Bio je to uvod u rasnu teoriju i neizbježnost istrebljenja rasa (u eng. izvorniku On the Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Preservation of Favoured Races in the Struggle for Life). Knjiga koju su nazvali knjigom koja je šokirala svijet, prodala se u potpunosti već prvi dan te je naknadno tiskano još šest izdanja (Darwin ju je pripremao pune 22 godine).

Kritika Darwinove knjige "Postanak vrsta"

Reakcija na Darwinovu knjigu bila je vrlo brza. Neki biolozi (Adam Sedgwick i John Stevens Henslow) spočitavali su Darwinu kako ne može dokazati svoje hipoteze, tj. da fosilni nalazi jednostavno ne potkrjepljuju njegovu teoriju.

Drugi su kritizirali Darwinovu koncepciju o razvijanju različitih vrsta iz jedne. Međutim najžešći napadi na Darwinovu teoriju nisu dolazili od znanstvenika već od strane crkvenih predstavnika. Oni su mu spočitavali da teorija o prirodnoj selekciji poriče utjecaj Boga na stvaranje čovjeka i stavlja čovjeka na istu razinu sa životinjama.

Ostatak života Darwin je proveo proširujući različite aspekte problema koje je postavio u svom djelu. Stoga je kasnije objavio još nekoliko knjiga u kojima je te probleme nastojao obrazložiti: The Variation of Animals and Plants Under Domestication (1868.; Promjenjivost životinja i biljaka pod domaćim uvjetima), The Descent of Man (1871.; Podrijetlo čovjeka), The Expression of the Emotions in Animals and Man (1872.) i The Descent of Man and Selection in Relation to Sex (1872.).

Važnost Darwinova rada prepoznali su njegovi suvremenici te je Darwin izabran u Kraljevsko društvo (Royal Society) 1839. godine i u Francusku akademiju znanosti (1878.). Odana mu je počast i mjestom pokopa u Westminster opatiji, nakon što je 19. travnja 1882. preminuo u mjestu Downe.

OPŠIRNIJE