Hrvatska potpisala sporazum o istraživanju Mjeseca, Marsa i asteroida

Hrvatska je potpisala Artemis sporazum, međunarodni okvir za mirno, sigurno i transparentno istraživanje i korištenje Mjeseca, Marsa, kometa i asteroida.

Sporazum je u Zagrebu u ime hrvatske Vlade potpisao ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs. Potpisivanju su nazočili američka veleposlanica Nicole McGraw, predstavnik NASA-e za Europu Gregory Mann i ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva Hrvoje Meštrić.

Artemis sporazum pokrenuli su SAD i još sedam država 2020. godine. Albanija je prije dva dana postala 73. potpisnica, a Hrvatska je sada 74. država koja mu se pridružila.

"Potpisati sporazum znači istraživati mirno i transparentno, pružati pomoć, osigurati slobodan pristup znanstvenim podacima od kojih cijelo čovječanstvo može učiti i sačuvati našu baštinu", rekao je Mann.

Što donosi Artemis sporazum?

Artemis sporazum ne daje državama dijelove Mjeseca ili drugih nebeskih tijela. Riječ je o skupu načela kojima se države obvezuju na mirno i transparentno istraživanje svemira, međusobnu pomoć, dijeljenje znanstvenih podataka, izbjegavanje ometanja drugih misija te očuvanje povijesno važnih mjesta i predmeta.

Načela se oslanjaju na postojeći Ugovor o svemiru i druge međunarodne sporazume koji uređuju aktivnosti država izvan Zemlje.

Sporazum nosi ime NASA-inog programa Artemis, kojim SAD želi vratiti ljude na površinu Mjeseca i ondje postupno uspostaviti dugotrajniju ljudsku prisutnost.

NASA je ove godine s misijom Artemis II ponovno poslala ljude oko Mjeseca, prvi put nakon više od pola stoljeća. Aktualni plan predviđa povratak astronauta na površinu Mjeseca 2028. godine.

Posljednji ljudi koji su hodali Mjesecom bili su astronauti misije Apollo 17 u prosincu 1972. godine.

Fuchs: Hrvatska ima potencijal u softveru i obradi podataka

Američki predsjednik Donald Trump u prosincu prošle godine izvršnom je naredbom postavio cilj povratka Amerikanaca na Mjesec do 2028. godine te postavljanja prvih elemenata trajne lunarne baze do 2030. godine.

Mann je u Zagrebu poručio da je hrvatsko potpisivanje sporazuma "jedan mali korak za Hrvatsku, ali jedan div korak prema našoj budućnosti čovječanstva u dubokom svemiru".

Američka veleposlanica Nicole McGraw kazala je da su hrvatsko-američki odnosi ušli u "zlatno doba".

"Sjedinjene Države smatraju da je međunarodna suradnja ključna za postizanje ovih ambicioznih ciljeva. Trebamo partnere poput Hrvatske koji donose najnaprednije tehnologije, znanstvenu ekspertizu i nove perspektive", rekla je.

Fuchs je ocijenio da potpisivanje Hrvatskoj otvara dodatne mogućnosti za razvoj domaćeg svemirskog sektora.

"Očekujem jednu lijepu suradnju i razvoj svemirskog istraživačkog programa u Hrvatskoj uz asistenciju najrazvijenijih znanstvenih država, ali i samog programa Artemis", rekao je.

Prema njegovim riječima, Hrvatska ima posebno dobre kapacitete u informatičkim znanostima, razvoju softvera i obradi podataka dobivenih satelitima, dok je slabija u proizvodnji svemirske opreme i drugih hardverskih komponenti.

Hrvatska već surađuje s Europskom svemirskom agencijom

Hrvatska od 2023. ima status europske države suradnice Europske svemirske agencije (ESA), koji hrvatskim tvrtkama i znanstvenim institucijama omogućuje sudjelovanje u određenim programima i natječajima Agencije. Hrvatska još nije punopravna članica ESA-e.

Meštrić je rekao da je hrvatskim tvrtkama i znanstvenim organizacijama kroz suradnju s ESA-om dosad odobreno više od 70 projekata vrijednih više od devet milijuna eura, dok je Hrvatska u programe ESA-e uložila više od deset milijuna eura.

Hrvatska bi sljedećeg mjeseca trebala sudjelovati i na Međunarodnom astronautičkom kongresu u Istanbulu, gdje bi se trebali okupiti predstavnici država potpisnica Artemis sporazuma.