Vrsta vuka koja je izumrla prije otprilike 12.500 godina ponovno hoda Zemljom zahvaljujući revolucionarnom znanstvenom pothvatu.
Tvrtka za biotehnologiju Colossal Biosciences, sa sjedištem u Dallasu, objavila je da su stvorili prva tri mladunca strašnih vukova (lat. Aenocyon dirus) korištenjem drevne DNK, kloniranjem i tehnologijom uređivanja gena. Ovo je prvi službeno uspješan pokušaj oživljavanja izumrle vrste
Strašni vukovi, ili strahovukovi - inspiracija za vukove iz popularne serije 'Igra prijestolja' - bili su vrhunski predatori koji su nekada obitavali u Sjevernoj Americi.
Ovi su vukovi bili veći od današnjih sivih vukova, sa "širim glavama, debelim svijetlim krznom i snažnijim čeljustima", navodi tvrtka Colossal.
U ponedjeljak je tvrtka objavila da su tri mladunca rezultat genetskih modifikacija gena sivog vuka, najbližeg živućeg rođaka strašnog vuka. Premda se radi o hibridnoj vrsti, njihova pojava i osobine vrlo su slične izumrlom pretku, piše CNN.
Colossalovi znanstvenici koristili su DNK izvađenu iz zuba starog 13.000 godina i lubanje starije od 72.000 godina. Analizirali su genome strašnih vukova i usporedili ih s genima živućih pasa i vukova kako bi identificirali ključne genetske varijante.
Potom su, uz pomoć CRISPR tehnologije, izvršili 20 genetskih izmjena na 14 gena sivog vuka. Najuspješnije modificirane stanice klonirane su, a embriji su implantirani u domaće pse, koji su poslužili kao surogati.
Rezultat? Dva muška mladunca rođena su 1. listopada 2024., dok je ženka stigla na svijet 30. siječnja 2025. godine.
Troje mladunca živi na tajnoj lokaciji na posjedu od 800 hektara, ograđenom trostrukim 'zoološkim' ogradama visine tri metra. Objekt je certificiran od strane Američkog humanog društva i registriran kod Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Prostor osiguravaju stražari, kamere i dronovi.
Iako Colossal Biosciences navodi da je cilj ove tehnologije očuvanje ugroženih vrsta, projekt nije prošao bez kritika. Neki znanstvenici i ekolozi tvrde da bi ogromna sredstva uložena u 'oživljavanje' izumrlih vrsta mogla biti bolje iskorištena za očuvanje trenutačno ugroženih populacija.
Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, smatra da Colossal ozbiljno pristupa pitanjima dobrobiti životinja, ali ističe da je teško zamisliti kako bi strašni vukovi mogli igrati ekološku ulogu u današnjem svijetu.
"Čak i obični sivi vukovi suočavaju se s pritiscima za očuvanje populacije, pa je ideja o uvođenju strašnih vukova u divljinu zaista neizvjesna" zaključuje Preston.
Od svog osnutka 2021., Colossal je prikupio više od 435 milijuna dolara za projekte oživljavanja mamuta, dodo ptice i tasmanijskog tigra.
Tvrtka najavljuje prve mladunce vunastog mamuta do 2028. godine. Uz to, istraživanja strašnih vukova već su omogućila uspješno kloniranje ugroženih crvenih vukova, čime bi se moglo direktno pomoći očuvanju vrsta.
