Hobotnice se već dugo smatraju iznimno inteligentnim životinjama, a nova studija pokazuje kako mogu koristiti ogledala kako bi locirale hranu koja im nije izravno vidljiva, demonstrirajući složeno prostorno razmišljanje.
Poznat je primjer hobotnice Inky, koja je 2016. pobjegla iz Nacionalnog akvarija Novog Zelanda kroz odvodnu cijev i vratila se u ocean. Sada su istraživači s Dartmouth Collegea otkrili novu sposobnost ovih beskralježnjaka.
Tim je radio s tri kalifornijske dvopjegaste hobotnice (Octopus bimaculoides) smještene u Dartmouthovom laboratoriju. Cilj je bio provjeriti mogu li hobotnice naučiti koristiti ogledalo kako bi prepoznale lokaciju hrane koja im nije bila vidljiva. Životinje su morale shvatiti gdje se hrana zapravo nalazi i kretati se prema toj točki, umjesto da napadaju odraz u ogledalu.
Istraživači su hobotnicama prvo dali vrijeme da se upoznaju s ogledalom. Zatim su ih učili kako povezati odraz s pravom lokacijom hrane. Virtualna slika raka korištena je kako bi se spriječio utjecaj kemoreceptora hobotnica na miris i okus stvarnog plijena. Hobotnice su precizno identificirale položaj virtualnog raka u oko 73% slučajeva.
Prateći kretanje hobotnica, istraživači su primijetili kako životinje postaju sve brže u pronalaženju točne lokacije. Tim sugerira da hobotnice razvijaju unutarnje mentalne mape prostora, slične onima koje koriste ljudi i druge inteligentne životinje, što im pomaže u lovu i navigaciji kroz kompleksna okruženja poput koraljnih grebena i morskog dna.
Hobotnice su među najudaljenijim životinjama od ljudi u evolucijskom smislu, a sposobnost korištenja ogledala pokazuje kako su kognitivni procesi kod različitih vrsta mogli evoluirati konvergentno. Ovi nalazi otvaraju nova pitanja o evoluciji inteligencije i sposobnosti rješavanja problema kod beskralježnjaka.
Studija dodaje još jednu fascinantnu sposobnost hobotnica na popis njihovih složenih vještina. Razumijevanje prostorne spoznaje, korištenja alata i strategija lova čini ih jednim od najzanimljivijih stanovnika oceana.