Zašto neki ljudi imaju temperaturu nakon cijepljenja, a drugi ne?

Procjenjuje se da cjepiva godišnje spase dva do tri milijuna života, a u nekim slučajevima sprečavaju i doživotni invaliditet, no nerijetko kod nekih ljudi mogu izazvati i manje nuspojave poput bolova u mišićima, umora i groznice.

Istraživači su se dugo pitali zašto neki ljudi razviju ovakve reakcije, a druga skupina, čini se, prolazi bez posljedica. Pokazalo je da razlog možda ima veze s bakterijama u našim crijevima, prenosi portal Scientific American.

Što je pokazala studija?

Najnovija studija je pokazala da je skupina ljudi koja je nakon cijepljenja protiv koronavirusa dobila povišenu temperaturu imala i slične karakteristike crijevnog mikrobioma.

U sklopu studije, čiji su rezultati objavljeni u četvrtak u stručnom časopisu 'Science' istraživači su prikupili uzorke stolice više od 170 pacijenata prije i nakon primanja druge ili treće doze cjepiva protiv COVID-a-19. Utvrdili su da su osobe koje su nakon cijepljenja imale povišenu temperaturu često dijelile slične značajke mikrobioma.

Konkretno, osobe s izraženijom povišenom temperaturom u organizmu su imale više proteina zvanog flagelin u usporedbi s onima kod kojih temperatura nije porasla ili je porasla tek neznatno.

Flagelin je strukturni protein koji izgrađuje flagele (ili bičeve) bakterija, tanke, končaste strukture koje strše s površine stanice i omogućuju joj kretanje i mobilnost. Služe kao organski "propeleri" koji se okreću i pokreću stanicu kroz tekućinu. U medicini i imunologiji flagelin ima iznimno važnu ulogu jer djeluje kao primarni aktivator urođenog imunosnog sustava kod ljudi i ostalih sisavaca.

Dakle, sve upućuje na to da su mikrobi povezani s pojavom povišene temperature imali veći motilitet ili sposobnost spontanog, koordiniranog kretanja ili pokretljivosti unutar tijela, pojasnila je Ruth Ley, glavna autorica studije i voditeljica Odjela za znanost o mikrobiomu na Institutu Max Planck za biologiju u njemačkome Tübingenu.

Sudionici istraživanja kod kojih se javila visoka temperatura u pravilu su imali i izraženiju upalu crijeva u usporedbi s ostalim sudionicima. Da bi istražili zašto točno flagelin utječe na pojavu vrućice istraživači su proveli dodatni eksperiment na genetski modificiranim miševima.

Utvrdili su da su životinje izložene ljudskim bakterijama povezanim s vrućicom pokazale reakciju istovjetnu ljudskoj vrućici.

Osobito je to bilo izraženo kod onih jedinki koje su mogle prepoznati flagelin. U miševa bez receptora za flagelin reakcija je bila slabija, što ukazuje na izravnu povezanost između flagelina i odgovora imunosnog sustava, piše Hina. 

Intenzitet vrućice kod ljudi 

Povrh toga, intenzitet vrućice kod ljudi bio je po intenzitetu gotovo identičan onomu kod miševa, kaže Ley.

"Što je vrućica kod ljudi bila veća, temperatura kod miševa više je padala", rekla je, pojasnivši da se u miševa kao dio imunološkog odgovora obično javlja hipotermija, koja ima sličnu funkciju kao vrućica kod ljudi.

Još uvijek nije jasno zašto neki ljudi imaju više razine flagelina u crijevima od drugih. Znanstvenici pretpostavljaju da bi to moglo biti povezano s prehranom.

Naime, rezultati studije su pokazali da je kod osoba koje su se izjasnile kao vegetarijanci uočena niža razina flagelina. Ipak, potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se to precizno utvrdilo.

"Logično je pretpostaviti da bi se, uspije li se smanjiti pokretljivost bakterija, ublažila reakcija kada je posrijedi pojava vrućice, no to je već tema za buduća istraživanja", rekla je Ley, izrazivši nadu da bi ovi rezultati s vremenom mogli pridonijeti suzbijanju te nuspojave cjepiva te, posljedično, potaknuti i veću stopu cijepljenja.