Preskoči na sadržaj
bljesak-logo
search icon
sun icon
open-nav
SARGAS26

Stručnjaci upozoravaju: Sve više oboljelih od respiratornih bolesti, među njima i nepušači s karcinomom pluća

Stručnjaci na SARGAS26 u Sarajevu upozorili su na rast respiratornih bolesti i zdravstvene posljedice onečišćenja zraka.

Međunarodni stručni simpozij posvećen respiratornoj medicini SARGAS26 okupio je danas u ASA Institutu u Sarajevu domaće i međunarodne stručnjake s ciljem razmjene najnovijih spoznaja iz područja respiratornog zdravlja.

Simpozij je održan pod sloganom „Global Airways – One Airway, One Patient“, a jedna od središnjih tema bila je povezanost onečišćenja zraka i zdravlja stanovništva.

Specijalistica pulmologije iz ASA Bolnice dr. Lina Rayan Duranović upozorila je da je onečišćenje zraka jedan od ključnih čimbenika porasta respiratornih, ali i kardiovaskularnih i neuroloških bolesti.

Prema njezinim riječima, iz godine u godinu raste broj pacijenata s bolestima dišnog sustava, i to u svim dobnim skupinama. Posebno zabrinjava porast težih i kroničnih bolesti.

„Generalno, svake godine se bilježi povećan broj pacijenata, kako djece tako i odraslih, posebno iz starije populacije, koji imaju neki vid respiratornog oboljenja, bilo da je riječ o akutnim bronhitisima, opstrukcijama dišnih puteva, upalama pluća ili hroničnim bolestima koje progresiraju u ozbiljnije forme poput astme i hronične opstruktivne plućne bolesti. Također, bilježimo i veliki broj pacijenata oboljelih od karcinoma pluća, među kojima je značajan broj onih koji nikada nisu bili pušači“, kazala je Duranović.

Sitne čestice ulaze i u krvotok

Pojasnila je kako sitne lebdeće čestice iz onečišćenog zraka ne ostaju samo u dišnim putevima nego mogu dospjeti i u krvotok, zbog čega posljedice izloženosti može osjećati cijeli organizam.

Posebno su ugrožene trudnice, mala djeca i kronični bolesnici.

„Trudnice i mala djeca spadaju među najugroženije kategorije stanovništva. Sitne čestice prolaze fetalnu barijeru i dospijevaju u krv nerođenog djeteta, dok kod djece u razvoju i hroničnih bolesnika dodatno povećavaju zdravstvene rizike“, upozorila je Duranović.

Sudionici simpozija razgovarali su i o kvaliteti zraka u BiH, zdravstvenim posljedicama onečišćenja te suvremenim mogućnostima liječenja astme.

Napredak u liječenju teške astme

O iskustvima u liječenju respiratornih bolesti govorio je i dr. Jens Richter, specijalist s Klinike za alergologiju i pulmologiju Sveučilišne bolnice u Lundu u Švedskoj.

Istaknuo je kako su posljednja dva desetljeća donijela značajan napredak u liječenju teške astme zahvaljujući novim terapijama koje omogućuju pomoć pacijentima za koje ranije nije bilo učinkovitog rješenja.

„Astma je globalni problem, a posebno u područjima s visokim nivoom zagađenja zraka, poput Bosne i Hercegovine. Zato mi je veoma važno da razmjenjujemo iskustva i znanja, ne samo između različitih medicinskih disciplina, nego i preko državnih granica“, kazao je Richter.

Naglasio je i kako liječnici, osim liječenja pacijenata, imaju važnu ulogu u zagovaranju politika kojima bi se smanjilo onečišćenje zraka i zaštitilo stanovništvo, posebno djeca i starije osobe.

Govoreći o nošenju zaštitnih maski tijekom razdoblja izrazito loše kvalitete zraka, Richter je pojasnio da one ne mogu spriječiti nastanak bolesti, ali mogu smanjiti izloženost štetnim česticama, osobito kod osoba koje već imaju respiratorne probleme.

Simpozij SARGAS26 tako je zdravstvenim djelatnicima i znanstvenicima pružio priliku za razmjenu iskustava i raspravu o sve većim izazovima koje onečišćenje zraka i kronične respiratorne bolesti predstavljaju za javno zdravlje.

POVEZANO