Šmrklja iz nosa, nosna sluz, iako mnogima neugledna i neugodna, igra ključnu ulogu u obrani organizma od bolesti, a njezina boja i sastav mogu otkriti što se točno događa unutar našeg tijela, tvrde znanstvenici koji ju sve više proučavaju radi boljeg razumijevanja i liječenja respiratornih bolesti.
Tijelo odrasle osobe dnevno proizvede više od 100 mililitara nosne sluzi, dok su djeca znatno ''slinavija'' jer se njihova tijela tek uče obrani od svijeta punog molekula. Prema prof. Danieli Ferreiri s Oxforda, nosna sluz nije samo obrambeni mehanizam – ona postaje i medij kojim širimo bakterije i viruse kada smo zaraženi, jer kašljemo, brišemo nos i kišemo, nehotice raspršujući slinu po okolini.
Već na prvi pogled, boja i gustoća sluzi mogu otkriti zdravstveno stanje: prozirna šmrklja signalizira alergijsku reakciju ili iritaciju (npr. na pelud), bijela upućuje na virusnu infekciju, dok žuto-zelena znači da tijelo izbacuje mrtve bijele krvne stanice. Crvenkasta nosna sluz može značiti lagano krvarenje zbog prekomjernog ispuhivanja nosa.
Sastav mikrobioma sluzi jedinstven je za svaku osobu – ovisi o spolu, dobi, prehrani, pa čak i pušenju elektronskih cigareta. Istraživanja pokazuju da određene bakterije u nosu mogu spriječiti razvoj opasnih infekcija, poput onih uzrokovanih bakterijom Staphylococcus.
Prof. Ferreira i njezin tim pokušavaju otkriti koje su bakterije ''dobre'' i mogu li se one upotrijebiti u obliku spreja za nos, kako bi se sluznice napučile zaštitnim mikroorganizmima i tako ojačala otpornost na bolesti – slično kao što probiotici djeluju na crijeva.
U Švedskoj su liječnici išli korak dalje: 22 osobe s kroničnim problemima nosa (začepljenost, alergijski rinitis) unosile su pet dana zaredom špricom sluz zdravih prijatelja ili partnera. Rezultati su pokazali da su simptomi kod 16 sudionika smanjeni za gotovo 40% – bez nuspojava. Sada slijedi veće istraživanje koje bi trebalo precizno analizirati kako se mijenja mikrobiom sluzi primatelja.
Dr. Jennifer Mulligan sa Sveučilišta Florida proučava sluz kod osoba s kroničnim rinosinusitisom i nosnim polipima. Nekoć je morala operativno vaditi tkivo, a danas dovoljno informacija dobije analizom sluzi. Otkrili su i da vitamin D u obliku spreja za nos može pomoći u povratku osjeta mirisa izgubljenog zbog pušenja.
Isto vrijedi i za plućne bolesti. Količina IL-26 proteina u sluzi može ukazivati na ranjivost prema kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB), čestoj među pušačima. Ranim testiranjem sluzi, bolest se može otkriti i liječiti na vrijeme.
Kako zaključuje Mulligan: ''Šmrklja je budućnost personalizirane medicine. U to iskreno vjerujem.''
