"Muškarci ne plaču": Psihologinja upozorava na posljedice koje mogu trajati godinama
Muškarci znatno rjeđe od žena traže stručnu psihološku pomoć, a društvena očekivanja da uvijek budu snažni i ne pokazuju emocije mogu dodatno otežati prepoznavanje njihovih psihičkih teškoća, upozorava psihologinja i obiteljska psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić povodom Međunarodnog dana muškaraca, koji se obilježava 19. studenoga.
Prema istraživanju Britanskog udruženja za savjetovanje i psihoterapiju iz 2025. godine, 29 posto muškaraca izjavilo je da je barem jednom koristilo usluge terapeuta, u usporedbi s 41 posto žena. Ipak, udio muškaraca koji su potražili takvu pomoć porastao je u odnosu na 2010. godinu, kada je iznosio 18 posto.
Muškarci često predugo pokušavaju sve riješiti sami
Savanović Zorić ističe kako se o muškarcima najčešće govori kroz njihove obiteljske i društvene uloge, dok se znatno rjeđe postavlja pitanje njihova emocionalnog stanja.
''Oni su sinovi, očevi, supruzi, braća, partneri, ljudi od kojih se očekuje da budu oslonac, pronađu rješenje i izdrže onda kada je teško. Mnogo rjeđe pitamo kako su oni dok ispunjavaju sva ta očekivanja'', navodi psihoterapeutkinja.
Na temelju iskustva u psihoterapijskom radu upozorava da muškarci često potraže pomoć tek kada dugotrajno potiskivanje emocija počne ozbiljno utjecati na njihove odnose, posao i svakodnevni život.
Razlozi dolaska na terapiju uključuju anksioznost, depresivnost, gubitak bliske osobe, partnerske probleme ili osjećaj da se više ne mogu samostalno nositi s teškoćama.
Ponekad ih na traženje stručne pomoći potakne obiteljska kriza, a ponekad partnerica. Zajedničko im je, ističe, to što su dugo pokušavali probleme riješiti bez tuđe pomoći.
Potiskivanje emocija počinje još u djetinjstvu
Psihoterapeutkinja upozorava da se odnos muškaraca prema emocijama često oblikuje još tijekom odrastanja.
Dječacima se nerijetko govori da ne plaču, da budu hrabri i da ne pokazuju strah. Takve poruke mogu ih naučiti kako prikriti osjećaje, ali ne nužno i kako ih razumjeti.
''Ljutnja postaje prihvatljivija od tuge, šutnja od razgovora, a povlačenje način suočavanja s onim za što nemaju riječi'', objašnjava Savanović Zorić.
Emocionalne teškoće kod muškaraca ne moraju se očitovati kroz plač ili otvoreno traženje pomoći.
Mogu se prepoznati kroz razdražljivost, povlačenje iz obiteljskog života, prekomjeran rad, nesanicu, zlouporabu alkohola ili gubitak zanimanja za aktivnosti koje su im ranije bile važne.
Zbog toga upozorava da promjene u ponašanju bliskih osoba ne treba zanemarivati.
Važno je kakve uzore pružamo dječacima
Govoreći iz perspektive majke, supruge i sestre, Savanović Zorić naglašava važnost odgoja dječaka koji će razumjeti vlastite emocije i znati zatražiti podršku.
''Ne želim da moj sin odraste vjerujući da mora biti neustrašiv, da sve može sam i da je njegova vrijednost određena time koliko može izdržati. Želim da zna da može biti odgovoran i snažan, ali i nježan, ranjiv, nesiguran i spreman zatražiti pomoć'', poručuje.
Ističe kako se emocionalna dostupnost razvija kroz iskustva, odnose i poruke koje pojedinci dobivaju tijekom odrastanja.
Zbog toga odgovornost za stvaranje okruženja u kojem muškarci mogu otvoreno govoriti o osjećajima nije samo na njima, nego i na obitelji i društvu.
Mentalno zdravlje muškaraca tiče se cijele obitelji
Ovogodišnja tema Međunarodnog dana muškaraca, ''Budućnost pripada svima'', prema riječima psihoterapeutkinje, podsjeća na to da mentalno zdravlje muškaraca nije isključivo individualno pitanje.
Ono utječe i na djecu, partnerice, roditelje, braću, sestre i druge članove obitelji.
Savanović Zorić smatra da je potrebno promijeniti način na koji društvo pristupa emocionalnim teškoćama muškaraca.
''Možda je vrijeme da prestanemo pitati muškarce koliko mogu izdržati i počnemo ih pitati kako su. Da ih ne čekamo tek kada nastupi kriza. Da njihovu šutnju ne tumačimo uvijek kao snagu i da ne pretpostavljamo da im pomoć nije potrebna samo zato što je ne traže'', ističe.
Zaključuje kako emocionalna zrelost, sposobnost izgradnje bliskih odnosa i spremnost na traženje podrške ne predstavljaju slabost.
''Ne trebaju nam muškarci koji nikada ne plaču, ne posustaju i sve mogu sami. Trebaju nam emocionalno zreli muškarci koji poznaju sebe, razumiju svoje emocije, znaju graditi bliske odnose i znaju potražiti podršku. To nije manje muževno. To je važan dio mentalnog zdravlja'', zaključuje psihologinja i obiteljska psihoterapeutkinja Maja Savanović Zorić.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp.webp)

-webp.webp)

-webp.webp)




-webp.webp)

-webp.webp)

-webp.webp)












