Mladi, ekrani i zdravlje: Nije dobro, ni malo

Nova serija radova objavljena u časopisu The Lancet ukazuje na povezanost problematične uporabe digitalnih medija s lošijim mentalnim zdravljem, snom i tjelesnom aktivnošću kod mladih. Ipak, istraživači naglašavaju kako dokazi još nisu dovoljno čvrsti za zaključak o izravnoj uzročno-posljedičnoj vezi.

Digitalni mediji postali su sastavni dio odrastanja, ali pitanje njihova utjecaja na zdravlje djece i mladih postaje sve važnije. Nova serija radova objavljena u časopisu The Lancet objedinjuje rezultate istraživanja koja obuhvaćaju milijune mladih ljudi i ukazuje na povezanost između problematične uporabe digitalnih medija i niza zdravstvenih problema.

Istraživači navode kako je intenzivnija ili problematična uporaba digitalnih medija povezana s lošijim mentalnim zdravljem, poremećajima spavanja i manjkom tjelesne aktivnosti. Međutim, naglašavaju kako su te povezanosti uglavnom slabe, dok je pouzdanost dostupnih dokaza niska. Zbog toga se na temelju ovih istraživanja ne može zaključiti kako vrijeme provedeno pred ekranom samo po sebi uzrokuje depresiju, pretilost ili druge zdravstvene probleme.

Nije problem samo u vremenu pred ekranom

Autori istraživanja smatraju kako se rasprava o zdravlju mladih ne bi trebala svoditi samo na pitanje koliko sati dnevno provode uz telefon, računalo ili tablet.

Pozornost usmjeravaju i na način na koji su digitalne platforme dizajnirane. Beskonačno učitavanje sadržaja, automatska reprodukcija videozapisa i algoritamske preporuke osmišljeni su tako kako bi korisnika što dulje zadržali na platformi.

Zbog toga istraživači smatraju kako odgovornost ne bi trebalo u potpunosti prebaciti na djecu, mlade i njihove roditelje. Dio odgovornosti vide i u poduzećima koja razvijaju digitalne proizvode i određuju kako će korisničko iskustvo izgledati.

Jedna od autorica serije, Louise Holly iz Digital Transformations for Health Lab u Ujedinjenom Kraljevstvu, upozorava kako su najvrjedniji podaci o tome kako konkretne funkcije platformi utječu na korisnike uglavnom u rukama samih tehnoloških poduzeća. To neovisnim istraživačima otežava provjeru njihovih učinaka.

Što bi dva ili više sati pred ekranom mogla značiti?

Istraživači su pokušali procijeniti i mogući utjecaj duljeg vremena provedenog pred ekranima na razini svjetske populacije.

Prema njihovu modelu, više od dva sata dnevno provedena pred ekranom mogla bi biti povezana s oko 2,8 milijuna godina zdravog života izgubljenih zbog depresije i još oko 240.000 godina zbog pretilosti na globalnoj razini svake godine.

Falk Müller-Riemenschneider s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru, jedan od autora istraživanja, naglašava kako su procjene napravljene radi ilustracije potencijalnih razmjera problema, a ne kao precizno mjerenje štete. Razlog je upravo niska pouzdanost dostupnih dokaza i činjenica kako uzročno-posljedična veza nije dokazana.

Drugim riječima, istraživanje ne pokazuje kako će osoba koja provodi više od dva sata dnevno pred ekranom zbog toga razviti depresiju ili pretilost.

Problem može biti i u tome što uzrok nije jednostavan

Stručnjaci upozoravaju i na mogućnost obrnutog odnosa. Primjerice, mlada osoba koja već ima problema s mentalnim zdravljem mogla bi više vremena provoditi na internetu. U tom slučaju digitalni medij nije nužno uzrok problema, već bi postojeći problem mogao pridonijeti većoj uporabi digitalnih platformi.

Na tu metodološku poteškoću ukazali su i neovisni stručnjaci koji su analizirali novu seriju radova. Marco Bardus sa Sveučilišta u Birminghamu ocijenio je kako se rezultati u velikoj mjeri temelje na opservacijskim istraživanjima, od kojih su mnoga procijenjena kao dokazi niske ili vrlo niske pouzdanosti.

To ne znači kako nema razloga za zabrinutost. Naprotiv, istraživači smatraju kako postojeći nalazi opravdavaju dodatna istraživanja i određene mjere predostrožnosti, osobito kada je riječ o djeci i adolescentima.

Istraživači traže veću odgovornost tehnoloških tvrtki

Autori predlažu obvezati tehnološka poduzeća na procjenu potencijalnih zdravstvenih rizika novih proizvoda i funkcija prije njihova lansiranja.

Traže i omogućavanje pristupa relevantnim podacima neovisnim istraživačima, kako bi se moglo bolje utvrditi na koji način konkretne funkcije društvenih mreža i drugih platformi utječu na ponašanje i zdravlje korisnika.

Među prijedlozima je i osnivanje međunarodnog tijela koje bi pratilo potencijalne rizike umjetne inteligencije za djecu i mlade, kao i međunarodni sporazum pod okriljem Svjetske zdravstvene organizacije koji bi postavio osnovne standarde za zaštitu zdravlja mladih u digitalnom okruženju.

Digitalni svijet nije samo štetan

Važna nijansa istraživanja je kako autori ne tvrde da je uporaba digitalnih medija sama po sebi štetna.

Pregled je pronašao i određene potencijalno pozitivne povezanosti. Umjerena uporaba digitalnih medija bila je povezana s većim osjećajem dobrobiti u pojedinim istraživanjima, dok je aktivno igranje videoigara bilo povezano s većim blagostanjem i zdravijim životnim navikama.

Zato se pitanje sve manje svodi na jednostavno "ekrani su dobri" ili "ekrani su loši". Mnogo je važnije što mladi rade na internetu, koliko je uporaba problematična, kakav sadržaj konzumiraju i kako su same platforme dizajnirane.

Nova serija radova zato ne predstavlja konačnu presudu digitalnim medijima, već poziv na detaljnije istraživanje i veću odgovornost tehnološkog sektora. Znanstveni dokazi zasad pokazuju povezanost, ali još ne daju dovoljno osnove za tvrdnju kako digitalni mediji izravno uzrokuju zdravstvene probleme kod mladih, prenosi Bizlife.